TRIS portal – Šibenik
Ptice umiru nestajući: iz Europe je u 37 godina nestalo – 600 milijuna ptica. Do tog doista potresnog podatka se došlo koristeći se širokom bazom podataka, a koju je obradila skupina europskih znanstvenika i utvrdila je značajan gubitak bioraznolikosti među pticama na području Europske unije. Od 1980. brojnost ptica smanjena je za 600 milijuna jedinki, a najveći je gubitak među pticama povezanim s poljoprivrednim zemljištima, javlja BIOM.
-Novi izvještaj o gnijezdećim pticama pokazuje da je od 1980. do 2017. s područja EU nestalo oko 600 milijuna gnijezdećih ptica, što znači gubitak svake šeste ptice u 40 godina. Znanstveni tim sastavljen od suradnika iz RSPB-a, BirdLife Internationala i Češkog ornitološkog društva pokazao je da se značajan dio ovih gubitaka odnosi na češće i brojnije ptičje vrste. Najveći pad zabilježen je kod vrabaca s 247 milijuna manje primjeraka, a slijedi ih žuta pastirica s 97 milijuna manje primjeraka, čvorak sa 75 milijuna primjeraka manje i ševe s 68 milijuna primjeraka manje. vele iz BIOM-a.
Europski autori studije procjenjuju da je od 1980. do 2017. godine došlo do pada u populaciji ptica za između 17% i 19%, što je od 560 milijuna do 620 milijuna ptica manje. Ovaj dramatičan pad rezultat je promjena – rasta i pada broja jedinki – kod stotina pojedinih vrsta ptica. Kod ptičjih vrsta među kojima je zabilježen rast broja jedinki, procjena je da se radi o 340 milijuna više jedinki nego 1980. godine, a među vrstama kod kojih je zabilježen pad broja jedinki bilježi se 900 milijuna jedinki manje nego prije 40 godina. Na velike padove brojki kod malog broja čestih ptičjih vrsta otpada veliki dio gubitaka, a isti je slučaj i kod rasta brojki.
Ptica iznad vode (foto TRIS/G. Šimac)
Najpogođeniji u ovom razdoblju u Europi je nekad vrlo rašireni vrabac (Passer domesticus) koji je izgubio 50% svoje populacije od 1980., sve skupa 247 milijuna vrabaca je manje nego prije 40 godina! Njegov bliski rođak poljski vrabac (Passer montanus) doživio je pad od 30 milijuna primjeraka. Obje su ove ptičje vrste pogođene promjenama u agrikulturnoj politici i upravljanju, no broj vrabaca opao je i u gradovima. Razlozi za pad u urbanim sredinama nisu jasni, ali mogli bi biti povezani s manjkom hrane, širenjem malarije i učincima zagađenja zraka. Broj čvoraka također je pao na poljoprivrednim zemljištima gdje su nekad bilo vrlo česti, ali ujedno doživljavaju veliki i još uvijek aktualan pad u urbanim područjima.
Ptica pupavac (foto TRIS/G. Šimac)
-Kad usporedimo populacije prema staništima, najveći gubitak dogodio se među pticama poljoprivrednih zemljišta i travnjaka. Široko je prihvaćeno razmišljanje da su promjene u poljoprivrednim praksama, potaknute politikom, odgovorne za oštar pad broja divljih vrsta. Ovaj pad dogodio se prvo u državama zapadne Europe, a postoje i dokazi o padu broja ptica poljoprivrednih staništa u državama nakon što su ušle u EU te usvojile Zajedničku poljoprivrednu politiku.- kažu u BIOM-u.
Galeb kontejneraš – snimio čitatelj Trisa
Među skupinama, migratorne ptice kao što su brezov zviždak i žuta pastirica su također pretrpjele proporcionalno veći pad od drugih grupa, kao i ćurlini poput vivka i kulika. Od 175 ptičjih vrsta kod kojih je zabilježen pad broja u populaciji, na osam vrsta – vrabac, žuta pastirica, čvorak, kos, poljska ševa, žutarica, juričica i poljski vrabac – otpada čak 69% sveukupnog pada.
Kod 203 ptičje vrste zabilježen je rast populacije, od čega na osam vrsta – grmuša, zeba, kos, palčić, češljugar, crvendać, golub grivnjaš i plavetna sjenica – otpada 66% sveukupnog povećanja broja ptica. Razlozi za rast populacije nisu najjasniji – vjerojatno klimatske promjene igraju određenu ulogu kod nekih vrsta, no i drugi faktori poput hranjenja ptica u vrtovima mogli bi igrati ulogu.
Golub gleda more (foto TRIS/G.Šimac)
Iako se veliki dio pada broja ptica dogodio u osamdesetim i devedesetim godinama 20. stoljeća, u posljednjem desetljeću opadanje je usporilo. U EU, Direktiva o pticama i Direktiva o staništima pružaju pravnu zaštitu za prioritetne vrste i staništa te su se pokazale kao korisne za ptičje vrste te su pojačale zaštitu staništa.
Primjerice, brojnost sedam vrsta ptica grabljivica je porasla posljednjih desetljeća nakon pojačane zaštite i smanjenja korištenja pesticida, kao i zahvaljujući pokretanju ciljanih projekata obnove vrsta. Bez ovih direktiva, nema sumnje da bi pad mnogih vrsta bio mnogo veći.
Ptica na ‘ptici’ (foto TRIS/G. Šimac)
Međutim, rad europskih znanstvenika potvrđuje ranija istraživanja koja su utvrdila veliki gubitak u bioraznolikosti. Pad broja čestih i brojnih vrsta ptica pokazuje da je potreban daljnji konzervacijski rad širokih razmjera. Postoji hitna potreba da se sačuva ptice povezane s poljoprivredom, kao i ptice selice kroz njihova migratorna putovanja.
Pad broja čestih i brojnih vrsta ptica zabrinjavajući je jer implicira štetu počinjenu nad našim ekosustavima i njihovoj funkciji, ali potencijalno i uslugama ekosustava o kojima čovječanstvo ovisi. Velike promjene kod čestih vrsta ptica znači da promjene u njihovoj populaciji imaju velike implikacije po zdravlje naših ekosustava.
Ptice na plaži (foto TRIS/G. Šimac)
“Iduće godine UN-ova Konvencija za biološku raznolikost raspravit će budućnosti naše globalne bioraznolikosti i napraviti okvir koji će pozvati na pojačane konzervacijske aktivnosti koje bi išle prema sprečavanju izumiranja i oporavku brojnosti vrsta. Naša studija je poziv na buđenje s obzirom na vrlo stvarnu prijetnju izumiranja i na ‘Tiho proljeće’ te u potpunosti podržavamo snažni okvir koji bi konzervaciju stavio u središte svih globalnih planova” – kaže Fiona Burns, RSPB, glavna autorica studije:.
Dubravko Dender, stručni savjetnik za očuvanje ptica, Biom ističe kako su rezultatima ove studije doprinijeli i podaci iz Hrvatske jer se i kod nas posljednjih nekoliko godina redovito prikupljaju podaci o čestim vrstama ptica.
Ptica na prozoru (foto TRIS/G. Šimac)
-Na području Hrvatske podaci se prikupljaju na poljoprivrednim staništima na kojima obitava najveći broj čestih vrsta ptica. Rezultati studije jasno ukazuju da naša poljoprivredna politika, osim razvoju, treba biti usmjerena i k očuvanju živog svijeta na poljoprivrednim površinama, budući da Hrvatskoj tek predstoji intenziviranje poljoprivredne proizvodnje. Takav bi proces trebalo popratiti odgovarajućim mjerama kojima će se izbjeći njegove negativne posljedice na ptice i ostali živi svijet”.- ističe Dender.
Studija je sastavljena prema podacima iz Pan-europske sheme monitoringa čestih vrsta ptica Europskog savjeta za prebrojavanje ptica i obaveznog izvještavanja država članica Europskoj komisiji prema europskoj Direktivi o pticama.
Ako volite ptice i zabrinuti ste za njihovu sudbinu, te želite doznati više o razmjerima ‘nestajanja’ pričica, cijelu studiju pročitajte na linku dolje:
https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/ece3.8282
Ptica na plaži (foto TRIS/G. Šimac)
DAVID 