Antena M
Postupak proglasenja kardinala Alojzija Stepinca za sveca bio je povod nedavnih susreta pape Franja, prvo sa predsjednikom Srbije Nikolicem, a onda sa delegacijom SPC, predvodjenom mitropolitom Amfilohijem.
O liku i djelu Alojzija Stepinca, zagrebačkog nadbiskupa u vrijeme NDH i prvih petnaest godina socijalističke Jugoslavije, u vecerasnjoj Zivoj istini govori hrvatski istoricar dr Hrvoje Klasic.
Kardinal Stepinac nije svcetac, kako ga želi predstaviti Katolička crkva, ali ni ratni zločinac, kako to tvrde u SPC i na mnogim drugim adresama u Srbiji – ocjenjuje docent na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, dr Hrvoje Klasić:
„Alozije Stepinac, po mom mišljenju apsolutno nije ratni zločinac. On sigurno nije poticao niti sudjelovao u tim zločinima. Ono što je njegov najveći krimen, i što mu se stavlja kao najveći krimen, jeste da li je učinio dovoljno da se ti zločini ne dogode ili da se zaustave. Oko toga danas postoje različite interpretacije. Postoje brojni dokumenti koji pokazuju da je on u raznim privatnim obraćanjima Anti Paveliću govorio protiv progona i zločina, a sa druge strane mu se baš to uzima za zločin jer oni kažu da on je to njemu u četiri oka govorio ali javno nije osuđivao nezavisnu državu Hrvatsku sve do njenog raspada. Dakle svake godine 10. travnja je služio misu za NDH. Kada govorimo o nezavisnoj državi Hrvatskoj tu treba da je jasnio da je Stepinac bio uvjereni antikomunist, antijugosloven, veliki nacionalist, on je smatrao da Hrvati zaslužuju svoju državu i u tom kontekstu treba gledati njegovo pozdravljanje novoosnovane države.“
Klasić ističe da je kanonizacija Stepinca, zapravo, način da se pobjegne od uloge velikog broja svjestenika Katoličke crkve u NDH:
„Ovdje dolazimo možda do ključnog problema a to je, ne ponašanje ne Stepinca nego, većine katoličkih svještenika u NDH. Nekad se meni čini danas u Hrvastkom društvu da je Alozije Stepinac smokvin list za ponašanje velikog dijela katoličkih svještenika u tom periodu. Čini mi se da se Stepinac ponašao daleko bolje od onih koji su bili ispod njega. Mi imamo veliki broj katoličkih svještenika koji je aktivno, ne podržavao nego, sudjelovao u ustaškom pokretu koji su preuzeli i važne funkcije. Neki od njih su sudjelovali, gledali čak i podržavali neke zločine. Imamo visokopozicionirane, recimo nadbiskup Sarajevski Ivan Šarić, pa recimo Ljubljanski biskup Rožman i tako dalje….
„Mislite da ni u Hrvatskoj, ni Hrvatska ni Katolička crkva još nijesu spremne za otvaranje te teme?“
„Tako je, ne pokazuju to, ali ima još jedan zanimljiv primjer koji bih naveo, negde 100 sveštenika katoličkih je otišlo i sudjelovalo ili su bili simpatizeri Partizanskog pokreta, dakle mi imamo i tu stranu medalje.“
O stvarnim razlozima Katoličke crkve da biskupa Alojzija Stepinca proglasi za sveca, Klasić kaze:
„Alozije Stepinac ako bude proglašen svecem, neće biti proglašen zbog svog antifašizma već zbog svog antikomunizma dakle ne zbog onoga što je činio od 1941. do 1945. nego zbog onoga što je njemu učinjeno nakon 45.“
DAVID 