Crkveni sud SPC-a izopćio oporbene aktiviste iz Trebinja Blaža Stevovića i Nikolu Sekulovića

 Studio88.ba

Crkveni sud SPC-a izopćio oporbene aktiviste iz Trebinja Blaža Stevovića i Nikolu Sekulovića

7. 04. 2009.

Oporbeni aktivisti iz Trebinja – Blaž Stevović i Nikola Sekulović izopćeni su iz Srpske pravoslavne crkve. Tako je danas presudio Crkveni sud s vladikom Grigorijem na čelu. Kao razlog se navodi vrijeđanje Crkve, vladike i naroda. 

http://www.studio88.ba/bh/43/bih/13435/

Nastavi čitati “Crkveni sud SPC-a izopćio oporbene aktiviste iz Trebinja Blaža Stevovića i Nikolu Sekulovića”

KAPTOL-HRT

Nacional.hr

Objavljeno u Nacionalu br. 322, 2002-01-15

Autor:Mladen Pleše

http://www.nacional.hr/clanak/10160/tajni-sporazum-galica-i-bozanica-celnici-crkve-i-hrt-a-sastali-su-se-u-potpunoj-konspiraciji-kako-bi-ojacali-ionako-povlasteni-polozaj-crkve-na-htv-u

Crkveno-televizijski summit

Tajni sporazum Galića i Bozanića:

 

Čelnici Crkve i HRT-a sastali

 

su se u potpunoj konspiraciji kako bi

 

ojačali ionako povlašteni

 

položaj Crkve na HTV-u

 

Kaptol i HTV su pokušali sakriti susret jer im je bilo jasno da javnost neće blagonaklono gledati na otvoreno uplitanje Crkve u televizijski program i učvršćivanje njene monopolističke pozicije

Zahvaljujući dobro obaviještenim izvorima bliskim vrhu Kaptola Nacional je otkrio najstrože čuvanu crkveno-televizijsku tajnu: u Zagrebu su se nedavno u potpunoj konspiraciji sastali zagrebački nadbiskup Josip Bozanić i direktor HRT-a Mirko Galić. Izaslanstvo Hrvatske biskupske konferencije u kojemu je bio i riječki nadbiskup Ivan Devčić, zadužen u HBK za medije, pregovaralo je s delegacijom HRT-a, u kojoj je bila i Marija Nemčić, v. d. glavne urednice, o tomu kako osnažiti i do kraja realizirati dogovore iz Sporazuma HBK i HRT-a koji su 27. srpnja 2000. potpisali nadbiskup Josip Bozanić i Mirko Galić. Raspravljalo se i o tomu kako osigurati da se dosadašnji specifičan sporazum o suradnji između HBK i HRT-a ugradi u novi zakon o HRT-u. Tražio se način da se osigura još veća zastupljenost Katoličke crkve u emisijama religijskog programa na televiziji, te su se ispitivale mogućnosti kako progurati Sporazum i u budući Statut HRT-a. Kaptol, ali i Upravu HRT-a, očito muči pitanje kako prije zakonskih i statutarnih promjena dodatno ojačati i zaštititi povlašteni položaj Katoličke crkve na HRT-u. Takva povlaštena pozicija Katoličke crkve teško se, naime, može uklopiti u načela javne televizije koja djeluje kao samostalna i nezavisna institucija.
Razumljiva je zabrinutost Kaptola zbog donošenja novog zakona o HRT-u: pravni stručnjaci sumnjaju da će tekstopisac zakona o HRT-u moći provući kroz Sabor zakonske norme koje će obraniti sadašnju privilegiranu poziciju Katoličke crkve u glavnom elektronskom mediju.
Za susreta nadbiskupa Bozanića i Mirka Galića razgovaralo se i o kadrovskim pitanjima: Kaptol je zatražio da se redakcije religijskih programa na televiziji i radiju ojačaju s još po jednim novinarom. Njih bi Kaptol izabrao i zaposlio na HRT-u.

Zagrebački nadbiskup bio je zadovoljan kako ga prati televizija, ali je zato Ivan Devčić, zadužen za medije u HBK bio puno kritičniji – zanimalo ga je zašto Katolička crkva nije zastupljena u većoj mjeri na HTV-u te je zatražio da Crkva sama imenuje po jednog novinara u religijske redakcije na televiziji i radijuCenzor pateru Trstenjaku

Na tajnom crkveno-televizijskom summitu zagrebački i riječki nadbiskupi Josip Bozanić i Ivan Devčić iznijeli su svoje ocjene HRT-ovih religijskih programa s naglaskom na kvantitativnu i kvalitativnu zastupljenost Katoličke crkve u njima. Zagrebački nadbiskup Bozanić ponovio je ono što je kazao na prednovogodišnjoj konferenciji za tisak: da je zadovoljan načinom na koji mediji prate njegove aktivnosti. Nadbiskup Devčić bio je znatno kritičniji: zanimalo ga je zašto su emitirani jedni prilozi, a ne drugi te zbog čega u nekim emisijama vjerskog programa Katolička crkva nije zastupljenija.
Iz istupa nadbiskupa Devčića nije bilo teško zaključiti kako prvi čovjek Hrvatske biskupske konferencije zadužen za medije nije zadovoljan ni zastupljenošću Katoličke crkve u programima televizije, ni načinom na koji uredništvo Religijskog programa predstavlja Katoličku crkvu. Nacional je doznao da nadbiskup Devčić nije ponovio zahtjev Hrvatske biskupske konferencije za smjenom urednika Religijskog programa patera Tončija Trstenjaka i njegova zamjenika Augustina Bašića. Nakon što su biskupi na nedavnom redovnom zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije zatražili smjenu vodećih novinara Redakcije religijskog programa, javnost je krajnje odbojno reagirala na taj skandalozni zahtjev. To je, naime, jasno razotkrilo namjere Kaptola da se izravno upliće u uređivačku i kadrovsku politiku javne institucije. Nakon žestokih kritika HBK je očito odustao od kompromitirajućeg zahtjeva. Vrh HBK potražio je stoga novu formulu za jačanje utjecaja i kontrole Kaptola nad religijskim programom: od Uprave HRT-a zatražio je da otvori još jedno radno mjesto u Redakciji religijskog programa. Na njega bi trebao biti primljen mlađi novinar koji bi imao zadaću, kako je objašnjeno, učiti posao od patera Trstenjaka. To naravno nije pravi razlog: na televiziji procjenjuju da imenovanjem novog urednika u Redakciji religijskog programa Kaptol zapravo želi postaviti cenzora i kontrolora pateru Trstenjaku.
Da bi prikrili prave ciljeve, nadbiskupi Bozanić i Devčić zatražili su da se slično radno mjesto otvori i u Redakciji religijskog programa na Hrvatskom radiju. Na Kaptolu inače nikada nisu krili zadovoljstvo načinom na koji Hrvatski radio prati aktivnosti Katoličke crkve. Nacionalovi izvori bliski vrhu Katoličke crkve i Hrvatskom radiju tvrde da se u radijskim emisijama religijskog programa ne objavi ni jedan važniji prilog prije nego što prođe pregled na Kaptolu.
Nema sumnje da je tajni sastanak izaslanstava Hrvatske biskupske konferencije i HRT-a rezultat dogovora predsjednika Vlade Ivice Račana i zagrebačkog nadbiskupa Josipa Bozanića da se konkretna pitanja o položaju Katoličke crkve u društvu razrješavaju u izravnim razgovorima zainteresiranih strana. Takva praksa ne bi pobudila sumnje da HBK i HRT nisu pokušali susret sakriti od javnosti. S obzirom na značaj HRT-a kao javne institucije te ulogu Katoličke crkve u društvu, nedavanje informacije o čemu su izaslanstva HBK i HRT-a razgovarala i eventualno se dogovorila, baca ozbiljnu sjenu na sastanak.
Nacional je doznao da su na Kaptolu svoju želju da javnost ne sazna za dogovore s HRT-om opravdavali tvrdnjama kako će mediji, kao i u slučaju izbora svećenika Tomislava Ivančića za rektora Zagrebačkog sveučilišta i dogovora koje je HBK postigao s vladom Ivice Račana, dati negativan publicitet te potpuno pogrešno pa i zlonamjerno protumačiti postignute dogovore. Na Kaptolu i u Upravi HRT-a bili su svjesni da će se u dijelu javnosti taj sastanak protumačiti kao pokušaj vrha Katoličke crkve da učvrsti monopolnu poziciju na HRT-u te uspostavi još snažniju i učinkovitiju kontrolu nad televizijskim programom. Zato su i tražili da se razgovori vode bez znanja javnosti. Dogodilo se upravo suprotno: informacija o sastanku procurila je u javnost, a dobit će i prizvuk zavjere zbog nastojanja da se od javnosti sakrije sadržaj postignutog dogovora.
Tajnovitost kojom je bio obavijen sastanak nadbiskupa Josipa Bozanića i Mirka Galića sigurno će pobuditi i druge spekulacije. Nacional je upozoren iz krugova na Prisavlju da konspirativnost koja je pratila nedavni susret vodstava HBK i HRT-a neodoljivo podsjeća na zavjereničku šutnju koja je pratila pripreme za donošenje sporazuma između HBK i HRT-a. Tada su se, naime, čelnici HBK i HRT-a više puta sastali, ali o tomu nisu obavijestili javnost. Stoga je ona bila zatečena potpisivanjem Sporazuma, ne znajući zapravo o čemu je riječ. Sporazum je pak, tvrde isti izvori, ne slučajno, potpisan usred ljeta, kada su građani uglavnom zaokupljeni godišnjim odmorima i kada ih političke teme manje zanimaju.
Više javnih i političkih djelatnika, koje je Nacional pitao za ocjenu takvog ponašanja HBK i HRT-a, smatraju da je konspirativnost najvjerojatnije posljedica nečiste savjesti pregovarača. Procjenjuju također da sastankom s vrhom HRT-a Kaptol nastavlja s medijskom ofenzivom. To je također još jedan pokazatelj agresivnosti vrha Katoličke crkve koji na mala vrata želi prodrijeti u javnu televiziju.
Želje Kaptola poklopile su se s nastojanjima Mirka Galića i Marije Nemčić da obnove svoje mandate. Stoga im je išlo u prilog da neposredno uoči završetka natječaja za novog direktora i glavnog urednika HRT-a, sjednu s crkvenim čelnicima za isti stol i postignu dogovor. Time su, naime, osigurali važne bodove u predizbornoj utrci: nakon toga crkvena hijerarhija izravno će utjecati da se upravo oni izaberu za najvažnije funkcije, uvažavajući ih kao partnere koji spremno ispunjavaju njihove zahtjeve. Premda je informacija o pregovorima trebala ostati tajna za širu javnost, za one koji imaju odlučujuću riječ pri izboru direktora i glavnog urednika HRT-a to, naravno, nije ostala nepoznanica. A kako premijeru Ivici Račanu pa i vladajućoj koaliciji odgovara nagodba HBK i HRT-a jer im je stalo da zakopaju ratne sjekire s Kaptolom, u njihovim očima Mirko Galić i Marija Nemčić odradili su važan posao, čime su si priskrbili još nekoliko, možda i presudnih poena.
Neviđena politizacija i ideologizacija Glasa Koncila svjedoči o nastojanjima Kaptola da agresivnim javnim napadima i grubim diskvalifikacijama svakoga tko ima drugačija stajališta zauzme neupitnu arbitrarnu poziciju u društvenom i političkom životu. Stoga Kaptol preko Glasa Koncila i javnih istupa više vodećih biskupa žestoko napada dio medija, političkih i javnih osoba, dok istodobno za sebe očekuje izuzeće i poštedu.
Nadbiskup Josip Bozanić definitivno je ovih dana razbio iluzije dijela javnosti da se Glas Koncila oteo kontroli Kaptola te da zastupa pojedinačna stajališta crkvenih desničara koja nemaju potporu vrha Katoličke crkve. U ime nadbiskupa Bozanića, njegov glasnogovornik Nedeljko Pintarić na pitanje da komentira pisanje Glasa Koncila o odnosima s Haaškim sudom, odgovorio je: “Ni jedan komentar u Glasu Koncila o Gotovini i sličnim temama ne može se dovesti u vezu ni s političkom ljevicom ni s političkom desnicom. Osim toga, Glas Koncila zastupa mišljenja koja su u skladu s duhom Drugog vatikanskog sabora i suvremenih gledanja na društvo.”
Radikalan zaokret nadbiskupa Bozanića, koji se do sada čuvao tako eksplicitnih izjašnjavanja, potvrđuje, po ocjenama dijela svećenika koji znaju kakvi su odnosi unutar vrha Katoličke crkve, da se on definitivno priklonio većini u HBK. Posljedica je to žestokih pritiska kojima je bio izložen posljednjih mjeseci.
Nadbiskup Bozanić bio je od prvog dana okružen nepovjerenjem kaptolske birokracije: dočekan je s otporom, kao strano, nametnuto tijelo i taj odnos nikada nije uspio promijeniti. Umjesto toga, osamio se ili, kako slikovito kaže jedan od Nacionalovih sugovornika iz vrha Kaptola, ponaša se kao otac obitelji koji je zbog karijere posve zapustio najbliže, rijetko je kod kuće, ne rješava domaće probleme. Nadbiskupa Bozanića, po tim tvrdnjama, uopće nije zanimala situacija na Kaptolu, interesiralo ga je samo kakav će dojam ostaviti u Vatikanu i nikada nije krio da želi napraviti diplomatsku karijeru koja će ga odvesti u Rim. Malo ga zanima pastoralni rad, ne trudi se okupljati svećenike oko sebe i to je razlog zbog čega ne uspijeva nametnuti svoja stajališta. Čak se, tvrde Nacionalovi izvori, nije potrudio upoznati sve svećenike svoje biskupije jer više vremena provodi u Rimu, SAD-u ili Kanadi nego u obilasku svoje nadbiskupije. To se, doduše, u Vatikanu cijeni pa, uvjeravali su Nacionalova novinara, nadbiskupa Bozanića simpatiziraju vodeći vatikanaki svećenici, među ostalim Angelo Sodano, neka vrsta predsjednika vatikanske vlade, kardinal Ree, Tauran i Sodanov savjetnik Celestin Migliore.
Kada je osjetio da je izoliran i da je ostao bez ikakve potpore, a znajući da bez toga ne može računati na ozbiljniju karijeru u Vatikanu, nadbiskup Bozanić se, rečeno je Nacionalu, odlučio prikloniti većinskom mišljenju u Hrvatskoj biskupskoj konferenciji. Zbog toga je nadbiskup Bozanić sada postao predvodnikom mnogih inicijativa kojima je cilj izboriti još povoljniji položaj za Katoličku crkvu u Hrvatskoj. I to unatoč tome što se u međunarodnoj zajednici i domaćoj javnosti ocjenjuje da je položaj Katoličke crkve u Hrvatskoj apsolutno najpovoljniji u usporedbi s ostalim europskim državama. Budući da takvo ponašanje katoličke hijerarhije nalazi uporište u ugovorima između Hrvatske i Svete Stolice, valja pričekati kakav će biti ishod ustavne tužbe Filozofskog fakulteta koji traži ispitivanje ustavnosti članka 1. stavka 2. Ugovora s Vatikanom. Način na koji je Katolička crkva stekla povlašteni položaj u Hrvatskoj i kako se pokušava uvlačiti u sve pore društvenog i političkog života, po općim ocjenama, bez presedana je u Europi. No ni to, očito, ne zadovoljava biskupske ambicije: oni traže sve više, što upućuje da im nije na umu samo vjersko i duhovno poslanje, jer za to već imaju prostora i mogućnosti više nego u drugim demokratskim državama. Posezanje za HRT-om nesumnjivo upućuje da Kaptol želi iskoristiti najutjecajniji medij ne samo za religijsku promociju, nego i za nametanje vlastitih političkih ideja i ambicija. No prostor za političko djelovanje u demokratskim sustavima može se izboriti samo djelovanjem kroz političke stranke i na izborima, a ne zloporabama vjere i instrumentalizacijom crkvenih institucija.

MOGU LI ATEISTI SPASITI BOZANIĆA?

Indeks.hr

16.3.2009

Osoba tjedna: Josip Bozanić – Mogu li ateisti spasiti HDZ od totalne klerikalizacije zemlje?

 http://www.index.hr/vijesti/clanak/osoba-tjedna-josip-bozanic–mogu-li-ateisti-spasiti-hdz-od-totalne-klerikalizacije-zemlje/425549.aspx

 KOMARAC je sletio na golema slonova pleća, ali prije nego što je i pokušao doći do svoje kapljice krvi dobio je, jadan, po nosu. Da, tako je to izgledalo kada je prošlog tjedna grupa minijaturnih nevladinih udruga, okupljenih u Žensku mrežu, organizirala prve ateističke i sekularističke demonstracije u Hrvatskoj, protestirajući protiv političke i imovinske aristokratizacije Katoličke crkve. Tražilo se i hitnu rastavu divljeg braka nje i hrvatske države.

Nastavi čitati “MOGU LI ATEISTI SPASITI BOZANIĆA?”