Polovica ih ne sklapa crkvene brakove, tek 38% ih vjeruje Crkvi: Odustaju li Hrvati od Boga?

Jutarnji

Iako je pripadnost vjerskoj zajednici u Hrvatskoj visoka, ostali indikatori govore u prilog tome da je crkvena religioznost u opadanju

Piše: Filip Pavić

Rekordnih pola milijuna vjernika u Njemačkoj lani je službeno napustilo svoje crkve. Budući da Nijemci imaju sustav oporezivanja svojih vjernika poznat je i točan broj: 272.770 katolika i 270.000 protestanata više ne plaća porez za svoje crkve, a time su za te institucije prestali biti njihovi članovi. Isto je lani učinilo 68.000 Austrijanaca i 56.000 Finaca u svojim domovinama. Prije mjesec dana, također, Ronald Inglehart, profesor sa Sveučilišta Michigan, objavio je opsežno istraživanje “Odustajanje od Boga: Globalno opadanje religioznosti” provedeno u 49 zemalja svijeta.

Pokazalo se da je u posljednjih 12 godina u čak 43 zemlje religioznost pala, a iznimke su bile tek zemlje poput Indije, Bugarske i Rusije. Što ovi globalni, a posebno europski, trendovi govore o stanju religioznosti u Hrvatskoj? Iako je naša statistička uzdanica zadnjih godina da imamo 86 posto katolika, opravdano je pitanje hoće li nam novi popis stanovništva za 2021. otkriti drastičan pad. Hoćemo li i u Hrvatskoj vidjeti vjernički egzodus njemačkih razmjera?

INDEX HR / Nenad Jarić Dauenhauer

BROJNI ljudi i udruge koji se zalažu za sekularno obrazovanje posljednjih dana pozdravljaju najave da bi vjeronauk u osnovnim školama mogao dobiti alternativu. Podsjetimo, u srednjim školama kao alternativa vjeronauku postoji predmet etika, ali u osnovnim školama te alternative ni nekoliko desetljeća nakon uvođenja vjeronauka u javne škole – nema.

Ministar obrazovanja Radovan Fuchs u posljednje vrijeme je u više navrata nagovijestio da bi mogao oživjeti ideju o alternativnom predmetu koja je postojala još za vrijeme jednog od njegovih prethodnika, ministra Dragana Primorca.

Jutarnji, Objavljeno: 12. rujan 2020

Snježana Pavić

Mizoginija nije samo mržnja prema ženama, poučava Wikipedija na engleskom. To su i predrasude prema ženama, shvaćanje da ženama pripada inferiorni status

Šljam, bagra i spodoba: kome ćete se tako obratiti? Vidim ih kao komade konjske balege, malo sasušene na suncu, to su riječi kojima se filmski redatelj Dalibor Matanić (45) nabacio na influencericu Doris Stanković (20). I onda to javno pojeo, posuto s malo bosiljka i sezama.

Htjela sam prešutjeti to s Matanićem: kad sam to vidjela, osjetila sam bol kakva me strefi kad mi netko blizak počne drobiti kako više ljudi umire od gripe i da što će nam maske. Bude mi jako žao kad vidim da je ljudima tako teško da su im se polupali lončići. I još faca kao Matanić, kul, simpatičan tip, redatelj s brdom ženskih likova.

INDEX.HR

Ilko Ćimić

Naš komentar: Godinama glavari Katoličke crkve u Hrvata putem svoje sljedbe u vrhu vlasti kao i ravnatelja škola bildaju svoju moć nad nedužnim žrtvama – djecom! Iako su sada djeca ugrožena virusom Covida 19 i izložena posebnim mjerama ponašanja u školama, ne postoje snage razuma u državnim strukturama, posebno ne u ministarstvu obrazovanja i nastavnom kadru! Razlog: Podčinjenosti i robovanje lažnim i nevjerodostojnim svjetonazorskim idealima!

Redakcij

VELIKI broj školske djece koja inače ne pohađaju nastavu vjeronauka prisiljena su slušati taj predmet u učionici. Naime, kako saznajemo, i ove godine niz škola u Hrvatskoj nije primijenilo rješenje da vjeronauk kao izborni predmet bude prvi ili zadnji sat nastavnog dana, već je stavljen u sredini. Učenicima je zbog epidemioloških razloga ograničeno kretanje u školi pa tako ako vjeronauk imaju drugi ili treći sat, moraju ostati sjediti u učionici. Pravobraniteljica za djecu kaže za Index da već godinama upozoravaju kako se time krše prava djeteta, a iz Ministarstva obrazovanja su nam priznali da ni ove godine, a vezano za vjeronauk u sredini nastavnog dana, nisu davali nikakve preporuke niti misle da treba reagirati. No, krenimo redom.