Nastavak 6: Katastrofe – Korjenite promjene Zemlje – Umiranje – Bog je upozorio na vrijeme

Izumiranje vrsta

Predočimo si još jednom Kristove riječi što ih možemo pročitati u božanskom djelu objave Ovo je Moja riječ (hrv. izd. str. 520):

«Spoznajte: Svaka životinja osjeća i naslućuje što čovjek namjerava s njom. U obratu vremena u kojem objašnjavam, ispravljam i produbljujem sadržaj ove knjige [1989], brutalnost prema životinjskome i biljnom svijetu dostigla je nezamislive razmjere. Životinje i biljke stradaju zbog samovolje ljudi. Mnogi ljudi više nemaju poštovanja ne samo za svoj vlastiti život, nego ni za čitavo stvaranje. … Onečišćenjem rijeka, jezera i mora kao i Zemljine atmosfere izumiru mnoge životinjske i biljne vrste – u vodi, u zraku i na Zemlji.»

Kakvo značenje za nas ljude ima to izumiranje životinjskih i biljnih vrsta postaje nam jasno kad pročitamo što nam je Krist objasnio godine 1993.:

«O vi ljudi, je li vam jasno da bez prirode, bez životinja, biljaka i minerala ne možete živjeti? Mnogi još nisu ovo shvatili i prešli su preko toga, oskvrnuli su tlo i nadalje ga oskvrnjuju. Tako oni oskvrnjuju i svoje fizičko tijelo.

Doista, doista, kažem vam: Priroda je barometar vašeg življenja i vašeg umiranja. Umre li priroda, umrijet će i ljudski rod. Ako priroda procvate, ako je zdrava, tada je i čovjek zdrav i ljudski rod se otvara za svjetlo. Mnogi se ljudi otvaraju za tamu i oskvrnjuju Zemlju, oskvrnjuju životinje, biljke i minerale …»

Pomoću tog barometra danas se po znanstvenim činjenicama može jasno prosuditi gdje se nalazi ljudski rod.

Nikada prije u povijesti čovječanstva nije u tako kratkom vremenu izumrlo toliko biljaka i životinja kao u zadnjih 100 godina. Čovječanstvo upravo istrebljuje vrste 1000 do 10.000 puta brže nego što se to do sada događalo prirodnim procesom evolucije. Međunarodna crvena lista ugroženih vrsta u međuvremenu uvrštava u ugrožene 24% svih sisavaca, 12% ptičjih vrsta i čak 48% istraženih biljnih vrsta.

Izumiranje vrsta kao takvo je sastavni dio evolucije, ali zbog ljudskih utjecaja tempo raste eksponencijalno. Prema procjenama, proteklih 200 milijuna godina prosječno je izumirala jedna vrsta godišnje; od 1985. ta stopa iznosi jedna vrsta na sat, a od 2000. čak jedna vrsta svakih 30 minuta. WWF računa da svake godine nestaje 25.000 životinjskih i biljnih vrsta.

Prema vrlo aktualnoj studiji objavljenoj 10.09.2004. u stručnom časopisu «Science», izumiranje životinja i biljaka pokreće lančanu reakciju. Tako na primjer nestanak jedne jedine životinjske vrste, kao južnoameričkih mrava, ugrožava osnove opstanka 100 vrsta ptica, kukaca i grinja. Znanstvenici upozoravaju da dosadašnje brojke ugroženih vrsta ne odražavaju cjelokupnu sliku. Crvena lista Svjetske zajednice za zaštitu prirode (IUCN) iz 2003. obuhvaća više od 12.000 vrsta kojima prijeti izumiranje. Prema novim znanstvenim proračunima dodatno se mora uzeti u obzir 6300 vrsta koje su također opasno ugrožene.

Prije svega krčenje prašuma dovodi do izumiranja mnogih životinjskih i biljnih vrsta, jer tropske prašume su središte globalne raznolikosti vrsta. One doduše pokrivaju samo 6% kopnene površine, ali udomljuju više od polovice svih poznatih vrsta organizama. U Amazonskoj prašumi na površini od 10 km2 nalazi se više biljaka i životinja nego u cijeloj Europi. Prema procjenama FAO-a od osamdesetih godina stopa krčenja svih tropskih prašuma iznosi oko 1% godišnje. Svake godine nestane površina koja odgovara polovici savezne države Floride. Prašume zapadnoindijskih otoka, brazilske atlantske obale, Madagaskara i Filipina su već smanjene na manje od 10% njihove prvobitne veličine.

Od 1970. Amazonska prašuma je izgubila oko 16% svoje prvobitne površine. To odgovara površini koja je skoro dva puta veća od Njemačke. Uništavanje brazilske prašume napreduje sve brže. Samo između kolovoza 2002. i kolovoza 2003. uništeno je 23.750 km2.

U Indoneziji se godišnje uništava 400 km2 prašume samo za njemačko tržište tropskog drva. U EZ se godišnje uvoze drveni proizvodi porijeklom iz ilegalnih izvora u vrijednosti od 1,2 milijardi eura. Prema podacima World Wildlife Fund oko 80% proizvoda od tropskog drva na njemačkom tržištu dolazi iz ilegalnih izvora. Isto tako, prema podacima WWF-a procjenjuje se da će do godine 2020. oko 22 milijuna hektara prašume i savane u Južnoj Americi biti žrtvovano za rastući uzgoj soje. Svjetska potražnja soje će porasti oko 60%, uglavnom u Kini i Europi, gdje se soja, koja je najčešće genetski manipulirana, u velikom stilu koristi kao krmivo u masovnom uzgoju životinja. Godine 2003. samo je EZ uvezla 30 milijuna tona sojinog brašna za stočno krmivo.

Licencijsko izdanje s odobrenjem izdavača:

©Verlag DAS WORT Max-Braun-Str. 2, 97828 Marktheidenfeld, Deutschland

Slijedi nastavak 7: Premještanje polova

Priredila: Ana Jurić

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s