U podlozi znanosti su sumnja, nevjerica i radoznalost, a sloboda je uvjet njezina počela i razvoja. Vjera je nešto potpuno suprotno.

Kolumna Josipa Supića

Jutarnji list od 6. rujna 2016. donosi vijest pod naslovom:

»„Bog je gospodar svih znanosti!“Na prvi dan školske godine učenici Klinča Sela dobili su novu školsku zgradu u kojoj će pohađati nastavu. Među uzvanicima je bila i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, a ministar obrazovanja pridružio joj se videolinkom. Naravno, škola je blagoslovljena, a Juraj Oštarjaš ,lokalni župnik, uz molitvu, između ostalog, uspio je i reći: „Bog je gospodar svih znanosti.“ Učenici bi trebali naučiti je li župnik u pravu.«

Saznajemo da je, u prisutnosti predsjednice Republike, školu blagoslovio mjesni župnik koji je, uz molitvu, rekao kako je Bog gospodar svih znanosti.

Vijest otvara dva pitanja: prvo, ono o odnosu Republike i Crkve i, drugo, o odnosu znanosti i vjere.

1.Nova školska zgrada u Klinča Selu je izgrađena državnim novcem, novcem u čijem prikupljanju sudjeluju svi građani Republike; škola pripada sustavu javnoga obrazovanja što ga uređuje i organizira država; škola je, dakle, državna.

U članku 41. Ustava Republike Hrvatske čitamo: „Sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od države.“

Katolička Crkva je jedna od vjerskih zajednica i, kao i ostale, odvojena od države.

I škola je, budući državna institucija, odvojena od vjere.

U prisutnosti predsjednice Republike i uz videolink sa ministrom u državnoj vladi župnik Juraj Oštarijaš je, uz molitvu, blagoslovio školu.

Blagoslov škole je, sudeći po svemu, odobrio ministar. Predsjednica Republike je, očito, bila s tim suglasna.

Donosim izvatke iz Ustava Republike Hrvatske:

»Predsjednik Republike brine se za …….usklađeno djelovanje ……. državne vlasti.

Predsjednik Republike odgovoran je za povredu Ustava koju počini u obavljanju svojih dužnosti.«

Znači li dakle, da je državna vlast, u liku ministra obrazovanja, djelovala usklađeno sa Ustavom. Nije li, u procesu molitve i blagoslivljanja školske zgrade, bitno povrijeđen Ustav?( Usput: uz to što je čin blagoslivljanja državne institucije protivan Ustavu Republike, on je, kao kultni obred istjerivanja zlih duhova najobičnija besmislica.) Predsjednica nije ceremoniji u Klinča Selu prisustvovala u svojstvu turista ili privatno, već je obavljala svoju dužnost, makar samo protokolarnu. Predsjednica ne samo što nije spriječila djelovanje predstavnika jedne vjerske zajednice koje se je protivilo odredbi Ustava o odvojenosti vjerskih zajednica od države, već je to djelovanje odobrila.

Smatram predsjednicu Republike odgovornom za povredu Ustava Republike.

2.U pitanju odnosa znanosti i vjere (Bog je gospodar svih znanosti!) župnik Oštarijaš stoji na stanovištu velikog crkvenog učitelja sv. Agustina, koji je, usprkos vlastitoj učenosti i poštovanju prema intelektualnom i znanstvenom postignuću Grka, napisao:

»Kada se, tada, postavi pitanje što to mi u pogledu religije trebamo vjerovati, nema potrebe ispitivati prirodu stvari kao što to rade oni koje Grci nazivaju fizičarima; ne treba nam smetati to što bi kršćani mogli biti neznalice u pogledu snage i broja elemenata, kretanja, reda, pomrčine sunca i mjeseca; oblika nebeska svoda; vrste i prirode životinja, biljaka, stijena, izvora, rijeka, planina; što ne bi ništa znali o kronologiji i udaljenostima, o signalima nadolazećih oluja i tisućama drugih stvari koje su ti filozofi otkrili ili misle da su otkrili……Dosta je kršćaninu vjerovati da je dobrota Stvoritelja, jedinoga pravog Boga, jedini razlog svih stvorenih stvari, vidljivih ili nevidljivih, te da ništa ne postoji što ne proističe od nje, osim njega samoga.«

(Sv. Augustin: Enchiridion)
Zar treba posebno isticati kako je krajem četvrtoga stoljeća politika cara Teodosija dovela do rušenja poganskih hramova, da je brigom aleksandrijskoga patrijarha Teofila godine 391. uništena Aleksandrijska biblioteka, simbol znanost i kulture toga vremena, da je nalogom cara Justinijana godine 529. zatvorena Platonova Akademija, da su znanstvenici napustili Carstvo i preselili se Perziju, te je grčka znanost tek u 13. stoljeću posredstvom Arapa i Židova iz Španjolske stigla u Europu. Ne to ne treba isticati; samo podsjećam one koji su to zaboravili, a želio bih da to sazna i pobožni župnik Oštarijaš.

Zar treba isticati kako se čovjek otrgnuo od učenja Biblije i razvio znanost do neviđenoga? Želio bih istaći misao Silvija S, Kranjčevića iz pjesme Zadnja zdravica Hanibala:

Šta Alpi?! kad više se penje sloboda,
I samrtnik svemožan bude!

Da, čovjek se je otrgnuo i doživio slobodu, postao je svemožan.

Želio bih župniku Oštarijašu reći i to da su se prvaci Crkve, papa Ivan Pavao II. i papa Benedikt XVI., veoma trudili dokazujući kako su znanost i vjera potpuno autonomne, da nisu u odnosu podređenosti, već ravnopravnosti. Prema tome, ako je znanost ravnopravna vjeri, Bog ne može biti gospodar znanosti. Tu smo, dakako, na području teologije. Ako bismo rekli to nešto drugačije, sa područja znanosti, morali bismo i moramo reći: znanost i vjera nemaju ničega zajedničkoga, međusobno se isključuju: u podlozi znanosti su sumnja, nevjerica i radoznalost, a sloboda je uvjet njezina počela i razvoja. Vjera je nešto potpuno suprotno.

Zagreb 08.09.2016.