Papa svećenicima: Što ćemo s gayevima 
i nekrštenim ljudima?

Večernji list

Autor:
Silvije Tomašević/VLM

Analiza vjere 
Upitnik sadrži 38 pitanja koja su priprema za izvanrednu sinodu

Kako se gleda na kontracepciju, što se misli o homoseksualcima, kako se svećenici obraćaju takvim osobama, osjećaju li se rastavljene osobe marginaliziranima… samo su neka od ukupno 38 pitanja na koja će trebati odgovarati vjernici, svećenici i biskupi u cijelome svijetu, a koja su priprema za izvanrednu biskupsku sinodu o obitelji koju je za listopad 2014. godine sazvao papa Franjo.

 

 

Odgovori na pitanja, koja su upućena biskupskim konferencijama, bit će pripremni dokument za sinodu o obitelji. Papa Franjo želi se konzultirati s lokalnim crkvama koje mogu o pitanjima raspravljati s vjernicima u župama, odnosno sa svim ljudima.

 

Opis problematika

 

Osim na izvanrednoj sinodi na kojoj će se analizirati prikupljena svjedočenja i prijedlozi biskupa, dokument će biti i na redovnoj sinodi 2015. godine na kojoj će se dati pravci za pastoral osoba u obitelji. Upitnik koji je upućen svim biskupima, pa prema tome i hrvatskima, počinje opisom problematika koje su se pojavile posljednjih godina, kao što je sve veći broj parova koji žive nevjenčano, među kojima ima i istospolnih zajednica. Zatim se govori i kako je istospolnim parovima dopušteno posvajanje djece, o napuštanju vjere, o ženama koje “posuđuju” svoju maternicu drugim parovima itd. U drugom dijelu dokument na tri stranice nabraja biblijske temelje i crkveno učenje na temu braka i obitelji. Na koncu je popis od 38 pitanja među kojima se traži informacija o širenju i prihvaćanju crkvenog nauka o obitelji i je li on u pastoralnim programima na svim razinama.

 

Doktrina enciklike Pavla VI.

 

Pita se, na primjer, i traže li vjenčanje u crkvi i nekrštene osobe ili one koje se proglašavaju nevjernicima. Postavlja se pitanje koliko ljudi živi u nevjenčanoj zajednici, koliko ima rastavljenih, koliko rastavljenih i ponovno oženjenih i kako se svećenici odnose prema njima. Znaju li rastavljene i ponovno oženjene osobe da žive izvan crkvenih pravila i ne mogu primati pričest itd. Ima i pitanja vezanih za kontracepciju, za načine planiranja djece, odnosno o doktrini enciklike Pavla VI. Humanae vitae. Traže se i prijedlozi biskupa.

 

1. O proširenosti Svetog Pisma i magisteriju Crkve glede obitelji

 

a) Koja je stvarna posljedica učenja Biblije, Gaudium et spes-a Familiaris Consortio-a i ostalih dokumenata postkoncilijarnog učenja o vrijednosti obitelji prema Katoličkoj crkvi? Kako naši vjernici bivaju obrazovani na obiteljski život prema nauku Crkve?

 

b) Gdje je poučavanje Crkve poznato, potpuno prihvaćeno? Postoje li poteškoće u provođenju ga u praksu? Koje?

 

c) Kako poučavanje Crkve biva prošireno u kontekstu pastoralnih programa na nacionalnoj, biskupskoj i župničkoj razini? Koja se kateheza izgovara o obitelji?

 

d) U kojoj mjeri, posebno u kojim pogledima, je to podučavanje stvarno poznato, prihvaćeno, odbačeno i-ili kritizirano u necrkvenim okruženjima? Koji su kulturni čimbenici koji stvaraju prepreku punom prihvaćanju crkvenog podučavanja o obitelji?

 

2. O braku prema zakonu prirode

 

a) Koje mjesto zauzima koncept zakona prirode u građanskoj kulturi, kako na institucionalnoj, obrazovnoj i akademskoj razini, tako i na narodnoj razini? Koje vizije antropologije su uključene u toj raspravi o prirodnom temelju obitelji?

 

b) Koncept zakona prirode prema zajednici između muškarca i žene je općenito prihvaćen kao takav od strane krštenih općenito?

 

c) Kako se spočitava u praksi i u teoriji zakon prirode o zajednici između muškarca i žene glede formiranja obitelji? Kako je predlagana i produbljivana u građanskim i crkvenim ustrojstvima?

 

d) Ako kršteni koji ne idu u crkvu ili za sebe kažu da ne vjeruju zatraže vjenčanje, kako sučeliti pastoralne izazove koji slijede iz toga?

 

3. Pastoral obitelji u kontekstu evangelizacije

 

a) Koja su iskustva rođena u posljednjim desetljećima na pripremama za brak? Kako se pokušalo poticati zadaća evangelizacije supružnika i obitelji? Kako promicati savjest obitelji kao „Kućnu crkvu“?

 

b) Je li se uspjelo predložiti oblike molitve u obitelji koje mogu ustrajati u kompleksnosti sadašnjeg života i kulture?

 

c) U sadašnjoj situaciji krize među generacijama, kako su kršćanske obitelji znale ostvariti svoj poziv za prenašanje vjere?

 

d) Na koji su način lokalna Crkva i duhovni obiteljski pokreti znali stvoriti primjerne putove?

 

e) Koji je posebni udio parova i obitelji koji su uspjeli dati glede širenja vizije integralnog para i vjerodostojne kršćanske obitelji danas?

 

f) Koju je pastoralnu pažnju Crkva pokazala za potporu hoda parova u formiranju i parova u krizi?

4. O pastoralu za sučeljavanje s nekim teškim bračnim situacijama

 

a) Suživot ad experimentum je znatna pastoralna stvarnost u pojedinoj Crkvi? U kojem bi se postotku mogla brojčano procijeniti?

 

b) Postoje li slobodne građanske zajednice (zajednice de facto) bez građanskog i religijskog priznanja? Postoje li povjerljivi statistički podaci?

 

c) Rastavljeni i razvedeni ponovno oženjeni su značajna pastoralna stvarnost u pojedinoj Crkvi? Kako su sučeljava s tom stvarnošću kroz prilagođene pastoralne programe?

 

d) U svim tim slučajevima: kako žive kršteni sa svojom neispravnošću? Jesu li svjesni? Iskazuju jednostavno ravnodušnost? Osjećaju se isključeni i žive s patnjom nemogućnost primanja sakramenata?

 

e) Koje zahtjeve rastavljene i ponovno oženjene osobe postavljaju Crkvi glede sakramenata euharistije i pomirenja? Među osobama koje se nalaze u tim situacijama, koliko njih pita sakramente?

 

f) U pojednostavljanju kanonske prakse glede priznanja izjave o ništavnosti bračne veze mogao bi ponuditi stvarni pozitivni prilog rješenju problematike tih osoba? Ako „da“, u kojim oblicima?

 

g) Postoji li pastoral za dolazak ususret takvim slučajevima? Kako se obavlja takva pastoralna aktivnost? Postoje li programi o tome na nacionalnoj i biskupskoj razini? Kako se rastavljenim i ponovno oženjenim osobama najavljuje Božje milosrđe i kako se provodi čin crkvene potpore njihovu vjerskom hodu?

 

5. O zajednicama osoba istog spola

 

a) Postoji li u vašoj državi građanski zakon o priznanju zajednice osoba istoga spola koji na određeni način izjednačava braka?

b) Koje je držanje pojedinih i lokalnih Crkava kako pred građanskom državom promicateljem građanskih zajednica među istospolnim osobama, kako pred osobama uključenima u takvu vrstu zajednice?

c) Koja je pastoralna pažnja moguća prema osobama koje su izabrale živjeti u takvoj vrsti zajednice?

 

d) U slučajevima zajednice istospolnih osoba koje su posvojile djecu kako se pastoralno ponašati glede prenošenja vjere?

 

6. O obrazovanju djece u okviru situacija neregularnih brakova

 

a) Koji je u tim slučajevima procjenjivi razmjer djece i odraslih u odnosu na djecu rođenu i odraslu u obiteljima regularno osnovanima?

 

b) S kojim držanjem se roditelji obraćaju Crkvi? Što traže? Samo sakramente ili i katehezu i općenito podučavanje religije?

 

c) Kako pojedine Crkve idu ususret potrebama roditelja te djece u nuđenju kršćanskog odgoja njihove djece?

 

d) Kako se provodi sakramentalna praksa u tim slučajevima: priprema, davanje sakramenta i pratnja?

 

7. O otvaranju vjenčanih za život

 

a) Koje je stvarno znanje koje kršćani imaju o doktrini Humanae vitae o odgovornom očinstvu? Koju se savjest ima u moralnom vrednovanju različitih načina reguliranja rađanja? Koja produbljenja bi mogla biti sugerirana s pastoralne točke gledišta?

 

b) Jeli prihvaćena da moralna doktrina? Koji su najproblematičniji aspekti koji stvaraju otežavajućom prihvaćanje u velikoj većini parova?

 

c) Koje prirodne metode promiču pojedine Crkve za pomoć bračnom paru da u praksu provede doktrinu iz Humanae vitae?

 

d) Koje je iskustvo glede te teme u praksi sakramenta pokora i u sudjelovanju u euharistiji?

 

e) Koje suprotnosti se uočavaju između doktrine Crkve i građanskog obrazovanja po tom pitanju?

 

f) Kako promicati mentalitet otvoreniji natalitetu? Kako pospješiti porast rađanja?

 

8. O odnosu između obitelji i osobe

 

a) Isus Krist objavljuje misterij i poziv čovjeka: obitelj je privilegirano mjesto da se do dogodi?

 

b) Koje kritične situacije obitelji u današnjem svijetu mogu postati preprekom susreta osobe s Kristom?

 

c) U kojoj mjeri kriza vjere koju osobe mogu proći utječu na obiteljski život?

 

9. Ostali izazovi 
i prijedlozi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s