Nema dokaza da je papa surađivao s huntom u Argentini

Vecernji.hr

  • OBJAVA: 14.03.2013 / 19:45
  • IZMJENA: 14.03.2013 / 20:18

Papa Franjo

Kardinal Jorge Mario Bergoglio oštro je kritizirao nepravednu raspodjelu dobara, ali i neoliberalni kapitalizam koji je na njegovu kontinentu, ali i po cijelom svijetu, stvorio većinu koja živi na rubu egzistencije.

Piše: Marina Šerić

“Nepravedna raspodjela dobara tvrdokorno nastavlja postojati, stvarajući društveni grijeh koji vapi u nebo i stvara situaciju koja našoj brojnoj braći i sestrama ograničava mogućnost da žive život u njegovoj punini”, to su riječi koje je papa Franjo izrekao prije šest godina na velikom okupljanju latinskoameričkih biskupa. Kao i nebrojeno puta do tada, kardinal Bergoglio govorio je o tome kako bi svi ljudi trebali imati jednake mogućnosti i kako bi se ljudi unutar društva jedni prema drugima trebali odnositi onako kako se Isus Krist odnosi prema svakome od nas. A temeljna karakteristika toga odnosa jest da su svi ljudi stvoreni jednaki, da bi trebali imati jednake mogućnosti da ostvare sve svoje potencijale. U tom kontekstu za novoga je papu siromaštvo najveća prepreka na putu prema pravednijem i ljudskijem društvu.

Kardinal Jorge Mario Bergoglio oštro je kritizirao nepravednu raspodjelu dobara, ali i neoliberalni kapitalizam koji je na njegovu kontinentu, ali i po cijelom svijetu, stvorio većinu koja živi na rubu egzistencije. Gotovo da i nije propuštao priliku da uputi kritike suvremenoj ekonomiji koja se temelji na zakonima slobodnog tržišta i pri tome ne obraća baš nikakvu pažnju na siromašne i potrebite.

On sam je vrlo otvoreno propovijedao potrebu najdubljeg suosjećanja sa siromašnima, a istodobno se nije želio baviti ekonomijom ili politikom, već je naglašavao da rad na osobnom duhovnom razvoju i na svetosti zapravo svakoga pojedinca vodi prema sve većoj zabrinutosti za patnje kroz koje prolaze siromašni. Kada se stvori kritična masa takvih pojedinaca, onda u osnovi i cijelo društvo postaje bolje i pravednije.

Izolacija neprihvatljiva

Svojim osobnim primjerom iz dana u dan je nastojao pokazivati da se oni koji vjeruju u Isusa Krista, a osobito oni koji propovijedaju njegov nauk, ne smiju zatvarati u bjelokosne kule, izolirati se od onih koji najviše trebaju njihovu pomoć. Kardinal Bergoglio vrlo je otvoreno za medije govorio o tome kakvu ulogu Crkva u tom kontekstu treba odigrati.

“Moramo izaći sami iz sebe, krenuti prema rubovima. Jednostavno moramo izbjeći duhovnu bolest samodostatne, zatvorene crkve. Ako se Crkva bude tako ponašala, postat će bolesna. Kada idete van, na ulicu, potpuno je sigurno da ćete pogriješiti, da će vam se dogoditi neka nevolja ili nezgoda. Ali ljudski je pogriješiti ili prouzrokovati nezgodu. Ostane li Crkva zatvorena sama u sebe, postat će stara, izgubiti će vitalnost. Između Crkve koja izlazi na ulicu i tamo pravi neke pogreške i upada u probleme i Crkve koja je zatvorena u sebe i ne želi se baviti stvarnim životom, ja biram onu prvu”, kazao je novoizabrani papa Franjo prije samo godinu dana u intervjuu za talijanski dnevni list “La Stampa”.

Politika kao zvanje

Politiku smatra plemenitim poslom, no kada su se odluke političara protivile nauku Crkve, nije se propustio suprotstaviti. Argentinskoj vlasti suprotstavio se u više navrata, a na osobit način 2005. kada je legaliziran pobačaj i pet godina poslije, kada su legalizirani istospolni brakovi. Tada je burno reagirala predsjednica Cristina Kirchner koja je kazala da i on i Crkva govore kao da su sada izašli iz srednjeg vijeka i inkvizicije.

On tvrdi da politiku treba hitno revalorizirati i da ona ne smije biti puka profesija, već zvanje koje zahtijeva svjedočenje vlastitim primjerom, mučeništvo i spremnost da se umre za opće dobro.

Prije osam godina jedan odvjetnik za zaštitu ljudskih prava optužio ga je za suradnju s vojnom huntom tijekom 70-ih godina prošloga stoljeća. On ga je konkretno optužio da je pomogao hunti da dođe do dvojice svećenika koji su ubijeni nakon šest mjeseci zatočeništva. Obojica su pripadala isusovačkom redu kojemu je on tada bio na čelu. On je odbio svaku odgovornost za njihovu smrt, no priznao je da se doista sukobio s njima dvojicom, i to zato što su odbijali odlaziti u sirotinjske četvrti kako bi tamo propovijedali i pomagali potrebitima. Po jednoj drugoj varijanti sukob je izbio zato što su neki isusovci smatrali da se nova vojna vlast mora svrgnuti silom, s čime se nikako nije slagao njihov poglavar Bergoglio. Nikada nisu pronađeni nikakvi dokazi o njegovoj suradnji s huntom, no postoje svjedoci koji kažu da je on mnogim disidentima spasio život.

http://www.vecernji.hr/vijesti/nema-dokaza-da-je-papa-suradivao-huntom-clanak-524665

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s