T portal
VOJNA HUNTA I CRKVA
Svećenik Jorge Mario Bergoglio pričešćuje generala Jorgea Videla, šefa vojne hunte
Kao jedan od glavnih argumenata pri izboru prvog pape iz Latinske Amerike navodi se redovito da se radi o regiji u kojoj je katoličanstvo u stalnom usponu, za razliku od negativnog trenda na europskom kontinentu. No argentinska crkva je jedna i od najosporavanijih u Južnoj Americi, kako zbog svoje pasivnosti, tako i suučesništva u periodu vojne diktature od 1976. do 1983. Kako navode brojni svjetski mediji, nacional-katolicizam bio je dominantna ideologija oružanih snaga koje su mogle računati na blagoslov i podršku te crkve
Autor: J.T.
globalresearch.ca / tportal.hr (Foto)
Datum objave:
14.3.2013 14:34
Dok su primjerice crkve Brazila i Čilea odigrale bitnu ulogu u obrani žrtava od represija nacionalnih režima, argentinska crkva nije sudjelovala u humanitarnim djelatnostima i pomoći žrtvama. U ‘prljavom ratu’, kako ga se često naziva, sukobili su se vojna elita i ljevičarski gerilci, a oko 30.000 Argentinaca je ‘nestalo’.
Novinar Horacio Verbitsky prenio je priču, u svojoj knjizi ‘El Silencio’, o tome kako je pred Odborom za ljudska prava argentinska mornarica – uz suglasnost vođe jezuita Jorgea Bergoglija – skrila političke zatvorenika režima. Bergoglio im je pružio skrovište u svojoj kući za odmor na otoku El Silencio. Već tada je novinar smatrao da je nedopustivo to da se Bergogliju dozvolilo da uđe u utrku za nasljednika pape Ivana Pavla II te da se ime pape vezuje uz lažna uhićenja i suučesništvo u ubojstvima.
Bergoglio je sam kasnije izjavio da je skrio te ljude da bi ih sačuvao od vojne hunte, a ne od Odbora za ljudska prava. Odluku crkve da javno podrži vojni režim objasnio je ‘političkim pragmatizmom’.
Odvjetnica za ljudska prava Myriam Bregman pokušala je sudski goniti Bergoglija zato što je navodno 1977. predao dva svećenika jezuita argentinskim odredima smrti. Te su optužbe drugi zanijekali.
Većina sumnji usmjerena je upravo na tijesnu kolaboraciju crkve i vojnog režima. Točnije, tvrdi se da je vrh crkvene strukture morao biti upoznat sa zločinima režima. Fortunato Mallimacci, nekadašnji dekan Sveučilišta u Buenos Airesu, izjavio je da je Bergoglio svojevremeno bio ‘jako popustljiv s vojnicima’.
http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/249102/Tamne-sjene-proslosti-nad-novim-papom.html#.UUHUlTdc3ho