Ugovori s Vatikanom: Status quo odgovara i Crkvi i Vladi

Vjesnik.hr

AKTUALNO Ostaju na snazi do daljnjega

Među onima koji traže reviziju ugovora s Vatikanom je i saborski zastupnik i svećenik Ivan Grubišić, kao i neke nevladine udruge koje smatraju da je Katolička crkva privilegirana u odnosu na druge vjerske zajednice i da za razliku od ostalih društvenih skupina ne snosi teret krize

Marijan LIPOVAC

Objavljeno: 07. 3. 2012. u 9:21 Zadnja izmjena: 07. 3. 2012. u 9:29

Ugovori Hrvatske sa Svetom Stolicom, među njima i ugovor o gospodarskim odnosima, ostat će na snazi do daljnjega iako se u javnosti nedavno opet pokrenulo pitanje revizije tog ugovora na temelju kojega Katolička crkva godišnje dobiva znatna sredstva iz državnog proračuna. »Vlada zasad nema namjeru predlagati reviziju ugovora sa Svetom Stolicom«, potvrdila je Vjesniku glasnogovornica Vlade Ivana Grljak, ponovivši tako stav koji je Vlada objavila na Facebooku sredinom veljače kad se donosio proračun za 2012.

FOTO: IVAN ŠEBELJA

Napisi o fasadi od oniksa novog sjedišta HBK na Ksaveru zaglušili su objašnjenja da je projekt financiran donacijama Talijanske biskupske konferencije

»Pravna vrijednost međunarodnih ugovora nadilazi zakone svake države, pa tako i ugovor sa Svetom Stolicom. Obveze moramo poštivati. Ugovori s Vatikanom nisu svetinja, no međunarodni ugovori nadređeni su nacionalnom zakonodavstvu. Namjeravamo poštivati sklopljene međunarodne ugovore. S druge strane, usmjereni smo i na transparentnost proračuna, odnosno jasnoću trošenja državnog novca«, poručeno je tada iz Banskih dvora. Izjave Vladinih predstavnika potvrđuje i glasnogovornik Hrvatske biskupske konferencije Zvonimir Ancić. »Nije bilo nikakvih, ni službenih ni neslužbenih, naznaka da bi Vlada mogla predložiti reviziju ugovora sa Svetom Stolicom«, kazao je Ancić.

Među onima koji traže reviziju ugovora s Vatikanom je i saborski zastupnik i svećenik Ivan Grubišić, kao i neke nevladine udruge koje smatraju da je Katolička crkva privilegirana u odnosu na druge vjerske zajednice i da za razliku od ostalih društvenih skupina ne snosi teret krize.

U programu Kukuriku koalicije nije bilo baš nikakve najave da bi moglo doći do promjene u načinu financiranja Katoličke crkve, a tu su temu tadašnji oporbeni čelnici u predizbornoj kampanji pažljivo izbjegavali, svjesni da bi time protiv sebe okrenuli crkvenu hijerarhiju i dali povoda HDZ-u da kao i 2007. plašeći građane povratkom »komunista« osigura koji glas više

Građanska akcija čak je organizirala i prosvjed pred Banskim dvorima na kojem se okupilo desetak aktivista s ogromnim transparentom »Socijalu krešete, a popove podmazujete«, a među porukama upućenima članovima Vlade našlo se i »Da smo htjeli da dajete Crkvi, glasali bismo za HDZ«.

Međutim, u programu Kukuriku koalicije nije bilo baš nikakve najave da bi moglo doći do promjene u načinu financiranja Katoličke crkve, a tu su temu tadašnji oporbeni čelnici u predizbornoj kampanji pažljivo izbjegavali, svjesni da bi time protiv sebe okrenuli crkvenu hijerarhiju i dali povoda HDZ-u da kao i 2007. plašeći građane povratkom »komunista« osigura koji glas više. Gospićko-senjski biskup Mile Bogović nedavno je izjavio da se ugovori mogu mijenjati i da su biskupi načelno spremni za svaki razgovor, no po svemu sudeći, kad su u pitanju proračunska izdvajanja za Crkvu, ostat će status quo, jer on odgovara objema stranama – i Crkvi i Vladi. Naime, Crkva prema ugovoru o gospodarskim odnosima ima godišnje pravo na 300 milijuna kuna, a mjesečni iznos izračunava se umnoškom broja župa u Hrvatskoj (u 2011. bilo ih je 1544) i dvije prosječne mjesečne bruto plaće. Proračunski novac dijeli se tako da se sedam posto koristi za financiranje Hrvatske biskupske konferencije, a ostatak novca daje se biskupijama, s time da 70 posto sredstava biskupije dobivaju ovisno o svojoj veličini za uzdržavanje svećenika, biskupijske Caritase i gradnju i održavanje crkava.

No, Crkva se od 2009., kad je počela kriza, dobrovoljno svake godine odriče dijela tog novca, a ove se godine odrekla gotovo petine iznosa. Umjesto 300 milijuna, Crkvi će na temelju ugovora sa Svetom Stolicom pripasti 245 milijuna, a još 7,7 milijuna odnosi se na naknadu pravnim osobama Katoličke crkve za oduzetu imovinu.

168,5 milijuna kuna ukupno u protekle četiri godine odrekla se Crkva – 2009. 50 milijuna, 2010. 18,5 milijuna, 2011. 45 milijuna, a ove godine 55 milijuna kuna

Ukupno se u protekle četiri godine Crkva odrekla 168,5 milijuna kuna – 2009. 50 milijuna, 2010. 18,5 milijuna, 2011. 45 milijuna, a ove godine 55 milijuna.

Proračunskim novcem Crkvi se omogućava da »na doličan način nastavi svoje djelovanje na promicanju općega dobra«, kao i da uzdržava svećenike i službenike, gradi i uzdržava crkve i pastoralna središta koja nisu u popisu spomenika kulture te razvija karitativnu djelatnost.

Prepuštanjem državi dijela novca koji joj je zajamčen međunarodnim ugovorom Crkva olakšava poziciju Vladi, koja time može odgovoriti na prozivke da podilazi najvećoj vjerskoj zajednici. U redovima vladajućih svakako ima onih koji se privatno ne slažu s načinom financiranja Katoličke crkve, ali svjesni da im nije u interesu ulaziti u sukobe s crkvenim vrhom zbog novca pomirljivo odgovaraju da se Crkva ionako odriče dijela sredstava koja joj pripadaju i da stoga revizija ugovora s Vatikanom nije nužna.

Drugo je, međutim, pitanje koliko ugledu Katoličke crkve šteti to što joj velik dio potreba financira država. Od činjenice da se Crkva odriče dijela proračunskog novca, u javnosti su poznatiji slučajevi iz kojih bi se dalo zaključiti da se s novcem postupa obijesno i neracionalno. Primjer je gradnja sjedišta HBK na zagrebačkom Ksaveru – napisi o fasadi od oniksa zaglušili su objašnjenja da je projekt financiran donacijama Talijanske biskupske konferencije, a da su u gradnji sudjelovale hrvatske tvrtke i da je korišten domaći materijal.

U crkvenim krugovima žale se da zbog krive slike koja se stvara o Crkvi vjernici daju manje milodara, a oni su ipak glavni izvor crkvenih prihoda.

O reviziji odlučuje Vatikan, a ne HBK

U ugovoru o gospodarskim odnosima potpisanom 1998. stoji i odredba koja regulira uvjete pod kojima se može zatražiti revizija: »Ako bilo koja od visokih ugovornih strana bude smatrala da su se bitno promijenile prilike u kojima je sklopljen ovaj ugovor tako da ga treba mijenjati, započet će pregovore o njegovoj prilagodbi novim okolnostima.« Iako su se društvene i gospodarske prilike u međuvremenu promijenile, to ne znači da svaka od strana automatizmom mora zatražiti reviziju. I dok u ime hrvatske države o reviziji odlučuje Vlada, odgovor na pitanje hoće li Crkva zatražiti reviziju ne treba tražiti u sjedištu HBK na Ksaveru, a kamoli ne na Kaptolu koji je tek sjedište Zagrebačke nadbiskupije, nego u Vatikanu, jer ugovor nije sklopljen s HBK-om nego sa Svetom Stolicom. Njoj, međutim, nije u interesu mijenjati ugovor, ne samo zbog koristi koje zbog njega ima Crkva u Hrvatskoj nego stoga što model ugovora s Hrvatskom smatra najboljim i preporučuje ga i drugim državama.

Argument koji ide u prilog nemijenjanju načina financiranja je i odredba u kojoj se kaže da su »mjerodavne vlasti Katoličke crkve i Republike Hrvatske pri određivanju spomenutog novčanog iznosa imali na umu postotak građana Republike Hrvatske koji se izjašnjavaju katolicima«. Prema podacima popisa stanovništva iz 1991. koji su bili važeći i 1998., u Hrvatskoj je živjelo 76,5 posto katolika, dok ih prema podacima sada važećeg popisa iz 2001. ima 87,9 posto, od čega je 0,14 posto grkokatolika. Pripadnici svih ostalih vjerskih zajednica čine 6,26 posto stanovništva Hrvatske, odnosno ima ih 14 puta manje nego katolika. Te vjerske zajednice dobit će ove godine iz proračuna 20 milijuna kuna, što je 12,2 posto manje od novca koji Katolička crkva dobiva temeljem ugovora sa Svetom Stolicom.

http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=06928521-2938-442D-B4B5-B1C38BE2231F

 

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s