Vječna tema – novac i Katolička crkva

Vjesnik

GRČKA

Imovina Grčke pravoslavne crkve pod povećalom

Novac Crkve je tabu tema

Grčka se bori protiv krize i njezinih posljedica, ali oštre mjere štednje još uvijek nisu obuhvatile imovinu Grčke pravoslavne crkve. Riječ je o tabu temi kojom se sve više bave europski mediji, poput francuskog lista Le Monde

Alen LEGOVIĆ, Bruxelles

Objavljeno: 07. 10. 2011. u 16:41 Zadnja izmjena: 07. 10. 2011. u 16:43

FOTO: EPA

Pravoslavni svećenici imaju veliki utjecaj na stvaranje mišljenja, koje političari ne mogu ignorirati

Novi nepopularni porez na nekretnine, koji je grčka vlada uvela 11. rujna kako bi odgovorila na potraživanja vjerovnika, Grčka pravoslavna crkva i njezini manastiri ne moraju plaćati. »Crkva će plaćati porez na ona dobra koja koristi u gospodarske svrhe«, precizirao je glasnogovornik grčkog ministarstva financija i time uzvratio na zaprepaštenje koje je izazvala takva vijest. Od poreza su izuzete crkve u kojima se moli i ustanove za skrb. Međutim, granice nisu jasno određene i prihodi Grčke pravoslavne crkve i dalje ostaju netransparentni.

»Crkveni prihod mora se oporezivati, ali postoje dva problema«, objašnjava Polikarpos Karamouzis, profesor za religijsku sociologiju na Egejskom sveučilištu na Rodosu. »Ne postoji gospodarski sustav kroz koji bi se prepoznali stvarni prihodi i ne postoji itko tko bi mogao procijeniti dimenzije crkvenih nekretnina i imovine jer ne postoji katastar.« »Takva situacija dobro je došla i Crkvi i državi, jer političari ne žele biti protiv vodstva Grčke pravoslavne crkve«, izjavio je neovisni zastupnik Stefanos Manos, rijetki političar koji zahtijeva strogu podjelu između Crkve i države. »Crkva u Grčkoj je nacionalna crkva«, objašnjava Polikarpos Karamoutis.

Pravoslavni svećenici imaju veliki utjecaj na stvaranje mišljenja, koje političari ne mogu ignorirati. U prosincu 2010. godine Sveti Sinod, koji čini 13 episkopa, uputio je dopis župama u kojem su kao »stranu okupacijsku silu« osudili trojku koju čine predstavnici Međunarodnog monetarnog fonda, Europske komisije i Europske središnje banke.

Važna uloga u društvu

Pravoslavna crkva je vrlo važan dio grčkoga naroda. Tako, na primjer, grčki ustav počinje riječima: »U ime svetog, istobitnog i nedjeljivog trojstva.« Svećenici blagoslivljaju učenike koji su krenuli u školu, vjeronauk se predaje u javnim školama.

U ožujku 2010. godine socijalistička vlada Georgiosa Papandreoua odlučila je da će crkvena gospodarska primanja oporezivati s 20, a donacije s 5 do 10 posto. Oko 10.000 svećenika i njihovih episkopa plaća država, a to je godišnji iznos od 220 milijuna eura. Bivši ministar financija Georgios Papakonstantinou pokušao je smanjiti spomenute crkvene izdatke, ali čim bi nešto od planova procurilo u javnost, vladu bi napustila hrabrost. Ni sadašnji grčki ministar financija Evangelos Venizelos zasigurno neće imati ideje.

Zgražanja zbog toga da neće biti obuhvaćeni uvođenjem novih poreza ipak su izazvala Grčku pravoslavnu crkvu, pa je ona 16. rujna predstavila visinu poreza koje plaća. Gospodarsko vodstvo Grčke pravoslavne crkve navelo je da je 2010. godine uplatilo 2,5 milijuna eura poreza na nekretnine, zemljišta i prihode te da posjeduje 30 nekretnina u Ateni (od toga šest koje ne koristi) i 14 u Solunu.

Zemljišta, šume, stanovi…

Crkva je nakon države sa 130.000 hektar drugi po redu najveći vlasnik zemljišta u Grčkoj. »Tu se ubrajaju šume i građevinska zemljišta«, objašnjava Vassilis Meichanetsidis iz ureda za odnose s javnošću atenskog episkopata i dodaje da se u crkveni posjed ubrajaju i zdanja u atenskim stambenim četvrtima ili u bogatim priobalnim predgrađima na jugu glavnoga grada. Crkva ima udio od 1,5 posto u grčkoj nacionalnoj banci, a u upravi sjedi i episkop Theoklitos, koji je prema podacima financijskog časopisa Forbes 2008. godine dobio 24.000 eura za sudjelovanje na sastancima uprave. Čak i nekorišteni posjed može se pretočiti u novac. Monasi bogatog manastira na sjeveru Atene u potrazi su za ulagačima kako bi za milijardu eura dio svojeg zemljišta dali za korištenje Sunčeve energije.

Čim se spomene crkvena imovina, što se događa sve češće, reagira atenski episkop Ieronymos, poglavar grčkih pravoslavaca, uvjeravanjem kako je riječ o mitu da je crkva bogata. Od svih dobara koje je Crkva posjedovala prije revolucije 1821. godine, nakon brojnih državnih pljenidbi ostalo je samo još četiri posto.

Nekoliko grčkih medija objavilo je dokumente o imovini Grčke pravoslavne crkve. Prema pisanju konzervativnog lista Kathimerini, vrijednost nekretnina 2008. godine iznosila je 700 milijuna eura. Bivši ministar gospodarstva Stefanos Manos procjenjuje vrijednost imovine na čak više od jedne milijarde eura. Zbog toga je 2,5 milijuna eura poreza koje je Crkva navela da je platila vrlo malen iznos.

‘Grčkoj bi možda bilo bolje izvan euro zone’

BERLIN – Zamjenik čelnika Kršćanske socijalne unije (CSU), jedne od triju stranaka koalicije desnog centra Angele Merkel, u nedjelju je izjavio da bi Grčkoj možda bilo bolje da napusti euro zonu ukoliko ne poboljša fiskalno zdravlje zemlje. Izlazak Grčke iz euro zone bila bi posljednja spasonosna mjera i Grčka bi se možda lakše oporavila izvan monetarnog bloka, kazao je Alexander Dobrindt za Deutchlandfunk radio. »Mislim da je to jedno od rješenja. Ako želimo da Grčka ponovo postane ekonomski stabilna i konkurentna, to se mora učiniti izvan euro zone«, ocijenio je Dobrindt. [Reuters/Hina]

No riječ je samo o dijelu imovine kojima upravljaju njezina središnja tijela. Tu se ne ubrajaju niti župe i zajednice od kojih su neke jako bogate, niti izravno 80 episkopata s relativno vrlo autonomnim episkopom.

Također dobra 450 manastira, neovisno o tome jesu li pod crkvenom nadležnosti ili ne (primjerice manastir na planini Atos koji ima poseban status) ne ubrajaju se. Ako bismo htjeli biti potpuni, u grčki posjed trebalo bi ubrojiti i posjed pravoslavnog patrijarha u Konstantinopolu, Jeruzalemu i Aleksandriji.

Nova službena strategija Grčke pravoslavne crkve sada glasi: od posjeda profitirati kako bi dobit bila od koristi za dobrotvorne organizacije. Crkva je u Grčkoj u 2010. godini potrošila više od 100 milijuna eura u dobrotvorne svrhe. »U Ateni se dnevno dijeli 10.000 do 12.000 jela«, kaže Vassilis Meichanetsidis.

Međutim, na dobrotvoran poziv Grčka pravoslavna crkva tek je nedavno reagirala, ali ta reakcija ne funkcionira uvijek glatko. Tako je zbog lošeg poslovanja 2010. godine društvo Solidarnost moralo prestati s radom.

Nakon nekog vremena preimenovalo se i ponovo počelo s radom. Očito je da je grčka kriza obuhvatila sve dijelove društva i da više nema nedodirljivih, pa niti u Grčkoj pravoslavnoj crkvi.

http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=9F6F0A20-9D9A-4589-A31F-66F1A769B151

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s