Crkva, novac, nekretnine – zalog su duhovne obnove vjernika?

Večernji list

02.10.2011 / 14:40

Ekskluzivno doznajemo

Prava istina o Dajli: Elitni hoteli i vile uzrok su rata u Crkvi

Idejno rješenje arhitektonskoga studija iz Graza, načinjeno po narudžbi tvrtke Benedikt d.o.o., pokazuje kako je bivši samostanski posjed trebao postati mondeno ljetovalište, ali su taj plan spriječili talijanski benediktinci

Dvoetažni apartmani, bazeni, wellness-centar, vrtovi, restoran… Nacrti iz austrijske “Hohensinn architektur” pokazuju što je Benedikt d.o.o. kanio graditi, ali kada su talijanski benediktinci doznali za taj plan, potegnuli su najjače veze kako bi ga spriječili

Piše: Darko Pavičić

Dajla je trebala postati elitno turističko naselje s najboljim hotelima, luksuznim apartmanima i bazenima. Zato se oko Dajle vodi žestoka borba između talijanskih benediktinaca iz Praglie i Porečko-pulske biskupije.

Večernji list u posjedu je idejnih rješenja austrijskog arhitektonskog studija “Hohensinn architektur” iz Graza iz 2003. i 2004. godine za “Projekt Dajla”, koji je rađen po narudžbi tvrtke Benedikt d.o.o., čiji su vlasnici Porečko-pulska biskupija, župa Dajla i Diözesane Immobilien-Stiftung (Biskupijska zaklada za nekretnine austrijske biskupije iz Linza). Međutim, kada su talijanski benediktinci u Praglii doznali što tvrtka Benedikt d.o.o. kani graditi na Dajli, potegnuli su najjače veze sve do Vatikana kako bi Poreč i Linz spriječili u tome.

U uvodu idejnog elaborata austrijski arhitekti pišu kako “turizam ima velik ekonomski značaj, ali često nije u skladu s prirodom te negativno utječe na kvalitetu života”, pa je “stoga cilj razviti održivi, ekološki i socijalno osviješteni turizam”.

Održivo u svim uvjetima

“Istra nudi izvanrednu kvalitetu života, okoliš, kulinarstvo i arhitekturu koja se može usporediti s Toskanom i Provansom. Cilj je da Dajla postane jedan dio takve Istre”, konstatiraju arhitekti iz Graza i nabrajaju najsuvremenije norme koje se moraju poštovati: prilagodba i integracija postojećim potencijalima lokacije (priroda, kultura, socijalna struktura, arhitektura), zadržavanje i razvijanje postojećeg prirodnog potencijala na ekološkim osnovama, umrežavanje komunalne infrastrukture, razvoj monocentralizirane strukture s jedinstvenim karakterom, samoodrživost sustava te održivost osigurana u svim uvjetima.

Veze i poznanstva

Međutim, cijela ideja o uređenju bivšeg samostanskog posjeda u Dajli u elitno turističko naselje pala je u vodu nakon što su benediktinci podigli tužbu protiv župe i biskupije, Istarske županije i Republike Hrvatske na sudu u Bujama jer su napravili zabilježbu u gruntovnim knjigama i sve su investicije automatski bile osuđene na propast.

– Tvrtka Benedikt d.o.o. ne radi ništa. Stagnira. Ja sam samo formalno u upravi jer netko to po zakonu mora biti – rekao nam je mons. Milan Zgrablić, rovinjski župnik koji je zajedno s mag. Karin Preining iz Austrije u upravi tvrtke Benedikt.

– Takvo stanje traje već gotovo deset godina. Radila su se neka rješenja za Dajlu, ali tada ja nisam bio u upravi tvrtke, a to su ionako radili Austrijanci. Sada je sve, navodno, kod jednog našeg arhitekta, ali sve stoji jer su nam na sve stavili plombe u gruntovnici zbog sudskih sporova koji su u tijeku – objasnio nam je vlč. Zgrablić.

Od cijeloga projekta najvjerojatnije nikada i neće biti ništa jer je Republika Hrvatska u jeku spora između talijanskih benediktinaca i Porečke biskupije odlučila sporno zemljište vratiti natrag u državno vlasništvo, tvrdeći da nije bilo osnove za povrat oduzete imovine Crkvi.

Porečkoj biskupiji neki su već prigovarali zbog prodaje zemljišta u Dajli za golfski projekt Fratarske šume i maslinike poduzetniku Ivanu Vekiću tvrdeći da se biskupija bavila mešetarenjem.

– To su glupa moraliziranja jer je sve bilo po zakonu. Biskupija je dobila zemljište u povratu imovine i mogla je s njime raditi što je htjela. Dio je prodala, a na drugom dijelu očito je htjela napraviti nešto korisno jer je riječ o atraktivnoj lokaciji. Sigurno bi dio bio i za crkvene, tj. humanitarne potrebe, a ne samo za komercijalne. Ali ljudi kao da ne žele shvatiti da ni Crkva danas ne može živjeti bez novca – tumače nam crkveno-poslovni kontekst naši sugovornici na zagrebačkom Kaptolu jer je Porečka biskupija i dalje zatvorena za kontakte s javnošću.

U Crkvi misle kako je sada sve jasno, tj. da su benediktinci doslovno poludjeli kada su vidjeli što se sprema na zemljištu koje je nekada bilo njihovo. Kažu i kako su upravo benediktinci u Praglii okrenuti biznisu te da njihov opat Norberto Villa, kao bivši bankar, nipošto nije htio odustati od Dajle i prepustiti je Poreču. Stoga je upotrijebio sve svoje veze i poznanstva, sve do vatikanskih kongregacija i Državnog tajništva, kako bi slomio porečkog i pulskog biskupa mons. Ivana Milovana.

– Sada je jasno i zašto su benediktinci prekršili dogovor da se cijela stvar riješi unutar Crkve i podigli tužbu na općinskom sudu. Nakon njihove zabilježbe sve je zaustavljeno, a nakon toga ponovno je prebačeno u nadležnost Crkve i proglašeno “unutarcrkvenim sporom”, kako bi se riješilo iza crkvenih vrata – kažu nam u Crkvi.

Na Upravnom sudu

U svakom slučaju, sada su gubitnici i Poreč i Praglia, nakon što se Republika Hrvatska upisala u gruntovnicu. Dakako, uslijedile su tužbe Upravnom sudu Državnog tajništva i nekolicine drugih vlasnika u Dajli. Planovi o elitnom turizmu na Dajli iz današnje perspektive svima su dalek san, premda jasno otkrivaju da se u slučaju Dajla radi o čistom biznisu koji s evanđeoskim poslanjem Crkve ipak nema dodirnih točaka.

Tvrtka registrirana 1999., trenutačno miruje

U Sudskom registru stoji da je tvrtka Benedikt d.o.o. kao glavnu djelatnost registrirala putničku agenciju i ugostiteljstvo, premda obuhvaća niz uslužnih i trgovinskih djelatnosti. Osnivači su joj Porečka i pulska biskupija, župa Dajla i Diözesane Immobilien-Stiftung (Biskupijska zaklada za nekretnine austrijske biskupije iz Linza), a društveni ugovor o osnivanju društva sastavljen je 22. ožujka 1999. U Nadzornom odboru su dr. Franz Eckert iz Austrije, Jozo Barać i Vera Hek te Ilija Jakovljević iz Hrvatske, a predsjednik je Josef Mayr iz Austrije. Prije Jakovljevića uime biskupije član Nadzornog odbora bio je ekonom vlč. Lino Zohil, koji je bio mozak svih poslovnih operacija Porečke i pulske biskupije. Uz rovinjskog župnika mr. Milana Zgrablića, član je uprave i mag. Karin Preining iz Austrije, a oboje zastupaju tvrtku samostalno i pojedinačno. No, premda je trenutačno u mirovanju, najzanimljiviji je podatak iz Sudskog registra da tvrtka ima čak 38,2 milijuna kuna temeljnog kapitala. Taj temeljni kapital, prema financijskim izvješćima Fine, upisan je kao “dugotrajna imovina”. Također, u Fininim izvješćima stoji kako je Benedikt i 2007. i 2008. poslovao s gubitkom od oko 600.000 kuna, 2009. s pola milijuna kuna gubitka, a 2010. sa 313.000 kuna gubitka.

Apartmani u kamenu razrađeni u skladu s tradicijom
U idejnom rješenju stoji kako će apartmani biti u skladu s istarskom tradicijom (kameni zidovi, dvorište, terasa,…), djelomično izgrađeni na dvije etaže. Gradnja će pratiti oblik terena i kod apartmana i kod hotela uz more i wellness centra. Svaki stan ima izlaz u golem vrt, terasu, pergole i vanjsku kuhinju, a oni u višoj kategoriji i bazen. Preporučuje se i u apartmanima ponuditi “full-service”, a 82 posto ih je prilagođeno invalidima. Hotel uz more trebao je imati paviljonsku strukturu s tri zgrade i tri velika dvorišta s različitim karakterima: vrtovi, biljke, vodoskoci, sjenice, terase… U jednom dvorištu, u potpunoj zavjetrini, bio bi i restoran, a uz rub sobe i apartmani koji imaju vanjsku orijentaciju.

http://www.vecernji.hr/vijesti/prava-istina-dajli-elitni-hoteli-vile-uzrok-su-rata-crkvi-clanak-332157

 

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s