Katolički svećenici pedofili ne gube nužno status klerika

Vjesnik.hr

CRKVA Relativna učinkovitost pravnih mehanizama
Katolički svećenici pedofili ne gube nužno status klerika

FOTO: REUTERS

Vatikan je lani uveo ubrzanu proceduru za rješavanje najhitnijih slučajeva pedofilije, no ni ti novi propisi nisu donijeli odredbu o suradnji s civilnim vlastima. Teško je pak očekivati pokretanje kanonskog postupka prije nego se pokrene civilna tužba

Hrvoje CIRKVENEC
Gordan PANDŽA

Objavljeno: 28. 4. 2011. u 8:54 Zadnja izmjena: 28. 4. 2011. u 15:18

Iako je u srpnju prošle godine Sveta Stolica donijela pooštrene mjere protiv pedofilije među svećenstvom upitno je koliko te mjere uistinu utječu na pojedince. Najnoviji slučaj koji je dospio u medije, neimenovanoga župnika iz Berka, u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji, potvrđuje relativnu učinkovitost pravnih mehanizama kojima raspolaže Crkva. Spomenuti župnik je, navodno, još prije 10 godina bio pod istragom zbog sumnje da je napastovao maloljetnog nećaka u Gorjanima gdje je tada služio. Istraga je završila odbacivanjem tužbe zbog nedovoljnih dokaza, no svećenik je premješten iz tadašnje župe Gorjani u Berak. Tu je »uhvaćen« u internetskom dopisivanju s istomišljenicima, s fotografijama u eksplicitnom sado-mazo izdanju i osobnim priznanjem da »sanjari« o školarcima.

Suočen s činjenicama, svećenik je sve odbacio kao podvalu i ucjenu. Glasnogovornik Vukovarsko-srijemske PU Luka Barunčić potvrdio je da posljednjih godina nije bilo prijava protiv svećenika, što implicira da još nikakva civilna prijava nije podnesena protiv župnika Berka. A glasnogovornik Đakovačko-osječke nadbiskupije dr. Drago Tukara rekao je da nadbiskup Marin Srakić nije u Đakovu, ali da će razgovarati s osumnjičenim župnikom kada se vrati. Što u ovom slučaju može učiniti nadležni crkveni ordinarij?

Katolička crkva već nekoliko godina ima problema s pedofilskim skandalima, a, iako u manjoj mjeri nego u nekim drugim državama, od takvih seksualnih skandala nije mimoiđena ni Crkva u Hrvatskoj, gdje je nekoliko svećenika kazneno sankcionirano po civilnom zakonu. Odredbe o tome kako se pojedina (nad)biskupija treba ponijeti prema takvim svećenicima po svom Kanonskom zakoniku vrijede za cijelu Crkvu, pa tako i za Katoličku u Hrvatskoj, potvrdio nam je voditelj Ureda za odnose s javnošću Riječke nadbiskupije Danijel Delonga.

Presude prijestupniku uvijek su obilježene dvojbom između milosrđa i kazne. Otuda i dojam da je Crkva preblaga u slučajevima seksualnog zlostavljanja djece, kaže Danijel Delonga, voditelj Ureda za odnose s javnošću Riječke nadbiskupije

»Zlostavljanje djece i maloljetnika prema Kanonskom pravu spada među djela s posebno otegotnim okolnostima. Slučajevi seksualnog zlostavljanja maloljetnika, prema novim uputama, obvezuju nadležnog biskupa da ih nakon istrage prijavi Kongregaciji za nauk vjere, koja zatim odlučuje o daljnjem postupku«, rekao nam je Delonga i dodao da se Kongregaciji prijavljuju i svećenici u slučajevima pokušaja ženidbe, javne sablazni i grijeha bludnosti, posebno teški ostali prekršaji te slučajevi kada klerik samovoljno napusti službu i ne provodi je pet godina.

Delonga dodaje da Kanonsko pravo predviđa kazne koje idu od opomene i ukora do suspenzije od obavljanja svećeničke službe. Najveća kazna je gubitak kleričkog staleža sa svim pravima i obvezama. No, dosad u Hrvatskoj svećenici, čiji su pedofilski skandali završili presudama na civilnim sudovima, nisu i izgubili klerički stalež, iako su uklonjeni s izravne pastoralne službe. Delonga objašnjava da Kanonsko pravo vodi računa o žrtvi i o počinitelju. »Sa stajališta kršćanskog morala, neprijateljski stav prema počinitelju nije opravdan. Presude prijestupniku uvijek su obilježene dvojbom između milosrđa i kazne. Posebno u slučajevima kada postoji pokajanje i kada se prijestupnik ne odriče vjere i Boga«, rekao nam je Delonga i dodao da je u javnosti možda upravo iz tog razloga raširen dojam da je Crkva preblaga u slučajevima seksualnog zlostavljanja djece. »No, oni se tretiraju kao teška kažnjiva djela s posebno otegotnim okolnostima«, kaže Delonga.

U Tiskovnom uredu Đakovačko-osječke nadbiskupije nisu željeli reći ni koliko je zabilježeno slučajeva svećenika u toj mjesnoj Crkvi koji su imali problema sa seksualnošću, od ove koja podliježe kaznenoj odgovornosti do one koja je vezana uz suprotni spol i kršenje celibata.

Sociolog religije Ivan Markešić rekao nam je da celibat ne utječe na pojavu pedofilije u crkvenim redovima. »Imam pozitivan stav prema celibatu ako je sam odabran, a nije dobar za onoga kojemu je prisilno nametnut«, kaže Markešić i dodaje da pedofilija nije isključivo vezana uz Katoličku crkvu. Dodaje da bi Crkva sama trebala procesuirati svećenike pedofile te omogućiti civilnim institucijama da istraže slučajeve i procesuiraju počinitelje. Na pitanje mogu li takvi pedofilski skandali poljuljati ugled Katoličke crkve u Hrvatskoj, Markešić ističe da Crkva i danas uživa visoki ugled. »S jedne strane velik broj vjernika zapravo su samo formalno članovi Crkve, a pitanje je koliko žive katoličanstvo i koliko zapravo vjeruju. S druge strane, za Crkvu rejting i nije toliko bitan jer ima osiguranu egzistenciju, zahvaljujući ugovorima između Hrvatske i Svete Stolice«, dodaje Markešić.

Vatikan je lani uveo ubrzanu proceduru za rješavanje najhitnijih slučajeva pedofilije te za tu prigodu dopustio imenovanje laika za članove crkvenih sudova. Jedna od važnijih novina je i produljenje roka zastare zločina koja je povećana s 10 na 20 godina od vremena kada žrtva pedofilskog zlostavljanja postane punoljetna. To znači da će žrtva moći pokrenuti sudski postupak protiv svećenika zlostavljača otprilike do svoje 38. godine. Nove crkvene mjere izjednačile su po težini zločin pedofilije sa seksualnim iskorištavanjem mentalno oboljelih. A i dječju pornografiju uvrstile su u red kaznenih djela. Prema novim crkvenim propisima, pedopornografija je ako neki klerik prikuplja, drži ili širi na bilo koji način i bilo kojim sredstvom pornografske slike djece do 14 godina.

 

S jedne strane, velik broj vjernika zapravo su samo formalno članovi Crkve. S druge strane, za Katoličku crkvu rejting i nije toliko bitan jer ima osiguranu egzistenciju zahvaljujuću ugovorima između Hrvatske i Svete Stolice, kaže sociolog religije Ivan Markešić

Ipak ni novi vatikanski propisi koji su trebali osigurati efikasniju borbu protiv svećeničke pedofilije nisu donijeli odredbu o suradnji s civilnim vlastima. Naime, objavljene norme su dio kanonskog kaznenog sustava Crkvenog prava koji je bitno različit od kaznenog prava civilne države. Naznačeno je samo to da crkvene vlasti trebaju surađivati s civilnima tijekom i nakon pokrenutog kanonskog postupka.

Kako se crkveni kazneni mehanizam i dosad pokazao spor, teško je očekivati pokretanje kanonskog postupka protiv osumnjičenih za pedofiliju prije nego se pokrene civilna tužba. Nakon toga, u studenome prošle godine, papa Benedikt XVI. okupio je oko 150 kardinala iz cijelog svijeta na skupu na kojem se izričito raspravljalo o odnosu prema seksualnom zlostavljanju i pedofiliji u Katoličkoj crkvi. Zaključci skupa bili su da se sve žrtve seksualnih zlostavljanja trebaju saslušati te da Crkva treba surađivati s pravnim institucijama država u kojima djeluje. Pritom je također naglašeno da Crkva treba s posebnom pozornosti i strožim kriterijima pristupiti odabiru kandidata za svećenička zvanja, upravo zato da bi se u startu neutralizirali oni s mogućim pedofilskim sklonostima.

Međutim, kako svjedoči ponašanje Crkve i Vatikana prema istragama o pedofilskim slučajevima u SAD-u i Irskoj, čini se da će načelno podržana suradnja s civilnim vlastima ići samo pod određenim uvjetima. Jedan od tih je da civilne vlasti prije pokretanja postupka protiv svećenika najprije obavijeste nadležni crkveni ordinarijat. Prema novim mjerama koje je odobrio Vatikan, nadležni biskup provodi preliminarnu istragu da bi utvrdio jesu li vjerodostojne indicije o seksualnom zlostavljanju za koje je osumnjičen pojedini svećenik. Ako se sumnje potvrde, dotični svećenik bit će povučen iz službe i poslan pred crkveni sud. Pokrene li se usporedo s njim i civilni postupak, crkvene vlasti su dužne surađivati s njim.

Svećenik koji je osuđen u crkvenom postupku može biti povučen iz službe, a u slučaju da ustraje u takvim radnjama može biti i otpušten iz svećeničkog staleža. Međutim, okrivljenik kojem se i dokažu inkriminirana djela samo u težim slučajevima bit će otpušten iz kleričkog staleža. Oni koji ne budu otpušteni mogu biti umirovljeni ili preraspoređeni na druga zaduženja unutar Crkve.

http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=244C7F45-B1C5-467C-8B6B-F8BC2546D435

 

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s