Miklenić@Co

Nacional.hr

19.12.2010. / 09:11

Autor: Boris Beck

Hrvatikanska urota

Kako jedan čovjek komentarom o Sanaderu može zasjeniti cijelu Crkvu

Ne bismo policajce pozivali da postanu cvjećari, liječnike da idu u drvosječe, a ribare slali da sviraju u filharmoniji, zar ne?

Urednik Glasa koncila Ivan Miklenić ima čudnu sudbinu: njegove političke komentare ne čitaju vjernici nego politički komentatori drugih novina koji ga potom redovno napadnu i izrugaju; katolici onda preko tiražnih listova doznaju što piše u Glasu Koncila koji uglavnom ne kupuju; Miklenić potom sizifovski strpljivo sjedne pisati novi komentar za koji unaprijed zna da će sve iritirati…

To funkcionira jer nekatolička javnost ima dosta reduciran pojam Crkve: Crkva je Kaptol i Crkva je politika. Više puta sam čitao u medijima da bi Bozanić morao poduzeti ovo ili ono u vezi s velečasnim Sudcem iako on nema nikakve ingerencije nad tim neobičnim svećenikom – Crkva je uređena feudalno i nijedan biskup nema nikakva utjecaja nad svećenicima iz drugih biskupija. Samo netko tko ne zna ništa o Crkvi može pozvati Bozanića da ode u pustinjake, a i to sam pročitao ove godine u jednom listu. Sasvim besmisleno jer su pustinjaci pustinjaci, a biskupi biskupi. Ne bismo policajce pozivali da postanu cvjećari, liječnike da idu u drvosječe, a ribare slali da sviraju u filharmoniji, zar ne?

Ne samo da Crkva nije Kaptol, nego ni zagrebačka biskupija nije Kaptol: u njoj djeluju i strogi isusovci, i ležerni franjevci, i salezijanci koji odgajaju mlade, i šutljive karmelićanke, i neokatekumeni koji čak i ne idu na misu nedjeljom nego u subotu navečer, a tu su još i fokularini, kanonici, kapucini, monsinjori, karizmati, misionari ljubavi, kapelani, trećoredci, katehete, supernumerariji… ukratko, beskrajno šarolika menažerija koja služi mise, čita i piše knjige, mijenja pelene djeci u sirotištima i bakicama u ubožnicama, meditira ili planduje. Da, poneko se među njima i bavi visokom politikom, pali svijeću Tuđmanu i žali za Poglavnikom, ali većina nema veze s visokom politikom. Jer u Crkvi nema posredničke demokracije nego samo izravne – osim u pitanjima vjere svatko svoje stavove iznosi za sebe, pa i Miklenić, i nitko nije ničiji politički predstavnik.

Naravno da će Crkva uvijek biti upletena u politiku, ali ne živi od nje i za nju. Vjerojatno su neki simpatizirali Sanadera (nikad u Partiji, brat svećenik, a sad odjednom milijuni na tajnim računima), kao što su neki prije toga simpatizirali Franju Josipa, Sforze, Karla Velikoga, Marka Aurelija, Deng-xsiaopinga ili Konstantina Porfirogeneta – i kao što će za sto godina netko simpatizirati kineskog predsjednika Hrvatske, a netko ruskog gradonačelnika Zagreba. Ali u zadnjem Glasu Koncila (koji ni ja ne čitam) ne piše samo o Sanaderu i Glavašu, nego i o tome da je Crkva pomogla poplavljenima u Metkoviću, da je u Velikoj Gorici darovala zemljište za školu, da je održala savjetovanje o problemima obitelji, da je izdala knjige, održala koncerte, da dolazi Božić… no to vam nijedan komentator neće prenijeti jer se onda Crkvi ne bi mogao samo rugati.

Ali Božić ipak dolazi. Ljudi obitavaju u smrtnom predjelu koji može obasjati samo božićna zvijezda. Pisci Svetog pisma tvrdili su da je ta zvijezda Isus i molili da se ta zvijezda rodi u srcima svih ljudi. A taj će Božić dolaziti uvijek, i za tisuću godina, kad će biti zaboravljen i HDZ i Sanader, kada će ljudi ponovno živjeti u špiljama ili letjeti kroz svemir milijune kilometara u sekundi.

http://www.nacional.hr/clanak/97908/kako-jedan-covjek-komentarom-o-sanaderu-moze-zasjeniti-cijelu-crkvu

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s