Drama u Kumrovcu: HDZ i Crkva žele preuzeti školu. Odbijamo!

AFERA RAVNATELJ

Drama u Kumrovcu: HDZ i Crkva žele preuzeti školu. Odbijamo!

Autor: Ivana Kalogjera-Brkić

14.07.2010.

Dolazak sve većeg broja Titovih štovatelja u Kumrovec trn je u peti HDZ-u i Crkvi, smatra Dragutin Ulama, načelnik općine

KUMROVEC – Kako je počeo rat na mom otoku na zagorski način? U maniri scenarija za film u Kumrovcu, rodnom mjestu Josipa Broza Tita, mjesecima se odvija drama oko izbora ravnatelja osnovne škole koja nosi Titovo ime, a u čije će klupe na jesen sjesti 155 đaka. Svi na tom mjestu žele vidjeti svog kandidata: i lokalna vlast, i vladajući HDZ, i Crkva.

http://www.jutarnji.hr/drama-u-kumrovcu–hdz-i-crkva-zele-preuzeti-skolu–odbijamo-/846971/

Domaća cura

Sve je počelo prošle zime kada je ravnateljici Brankici Zbanatski istjecao mandat. Školski odbor raspisao je natječaj za novog ravnatelja na koji su su se javila tri kandidata: tadašnja ravnateljica, vjeroučitelj Tomislav Krušlin te Željka Topfer, pročelnica u općini Kumrovec.

Školski odbor većinom je glasova za novu ravnateljicu ponovno izabrao Brankicu Zbanatski, no Ministarstvo obrazovanja zbog proceduralnih je pogrešaka poništilo odluku. U drugom krugu većinu je glasova dobila Željka Topfer. Kolektiv je odahnuo. Brankicu Zbanatski opisuju kao osobu koja je maltretirala i učenike i zaposlenike, Krušlin je dobar čovjek, no ne čini im se kompetentnim. Osim toga, nije Kumrovčanin već na posao u školu dolazi iz Pregrade.

Željka Topfer kandidatkinja je baš po njihovu ukusu. Domaća je “cura”, završila je pedagogiju i sociologiju, a prije rada u općini 17 je godina provela u školi. No, ovih dana uslijedio je novi hladan tuš: Ministarstvo obrazovanja opet je poništilo odluku Školskog odbora i proceduru vratilo na početak. U Kumrovcu su sada uvjereni da im politika i Crkva za ravnatelja žele nametnuti svog čovjeka.

Nazvali je komunistkinjom

U školskom odboru su načelnik općine, lokalni novinar, liječnica, direktorica komunalnog poduzeća, jedna mama, učiteljica koja radi u drugoj školi i tri zaposlenika škole. Jedan od njih je Branko Pratengrazer, sindikalni povjerenik i potpredsjednik Općinskog vijeća Kumrovec, koji je o situaciji u Kumrovcu pismeno izvijestio i premijerku Jadranku Kosor.

– Neposredno prije odbijenice Ministarstva jedan je HDZ-ovac načelniku općine rekao ‘što će vam ta komunistkinja’. Sada kad su odbili našeg kandidata ne znamo što ćemo jer mi boljeg nemamo – kaže Pratengrazer, uz Macu Holenda, predsjednicu Školskog odbora, i Anicu Hlaban, učiteljicu, jedan od posljednjih branitelja škole.

Ostalo je, kaže, još njih desetak učitelja starije generacije rođenih Kumrovčana. Ostali u Kumrovec dođu iz drugih gradova i mjesta, neki čak i iz Zagreba, odrade svoje i odu.

Raskol u Crkvi

– Apsurdno je da je Ministarstvo kao razlog za poništenje navelo da nismo razmatrali molbu bivše ravnateljice koja je rukom napisala tri rečenice, a da pritom nije dostavila niti jedan od traženih dokumenata. Da je šest glasova dobio vjeroučitelj, a ne pedagoginja, to onima u Zagrebu sigurno ne bi bilo važno – kaže Pratengrazer.

Dragutin Ulama, nestranački načelnik općine kojega su izabrali građani, a podržala koalicija SDP-HSS-HNS, problem vidi u tome što Kumrovec privlači sve više štovatelja Tita, što je Crkvi i HDZ-u očito trn u peti.

– Prošle godine triput je u Kumrovec došao pomoćni biskup zagrebački Pozaić, a jednom i nadbiskup Bozanić. To su četiri posjeta visokih crkvenih dužnosnika u nekoliko mjeseci, iz čega sam stekao dojam da se ljude u Kumrovcu želi preodgojiti – kaže Ulama koji tvrdi kako su prije šest mjeseci kod njega bili predstavnici HDZ-a i župnik te agitirali za to da se za ravnatelja škole izabere vjeroučitelj, premda ni Crkva po tom pitanju, koliko zna, nije složna.

– Župnik iz Tuhlja zagovara vjeroučitelja, dok je župniku u Zagorskim Selima prihvatljivije da se za ravnateljicu ponovno izabere Brankica Zbanatski – rekao je Ulama. Da župnici agitiraju za to da se za ravnatelja škole izabere Crkvi podobna osoba, tvrde i mještani.

Agitiranje s oltara

– Idem redovito u Crkvu, no ne sviđa mi se da župnik na misi agitira za vjeroučitelja. Mislim da se Crkva ne bi trebala miješati u izbor ravnatelja. Nek’ u školi izaberu koga hoće, glavno da je dobar njima i djeci – rekao je jedan od Kumrovčana koji su spas od vrućina potražili u hladovini blizu Titove rodne kuće. Sve troje kandidata za funkciju ravnatelja nije bilo previše raspoloženo za razgovor.

– Više se neću kandidirati. Želio sam dobro školi, a nakon svega završio sam na hitnoj – rekao je vjeroučitelj Krušlin.

Da se nakon svega najvjerojatnije neće kandidirati, tvrdi i Željka Topfer. Brankica Zbanatski poručila je, pak, da je ta tema ne zanima. Dok se ne pronađe najpodobniji kandidat, školu vodi mlada v.d. ravnatelja Romana Turk. No ni ona ništa nije željela komentirati.

Pozaić sugerirao promjenu imena ‘Josip Broz’

Branko Pratengrazer kaže kako je zagrebački pomoćni biskup Valentin Pozaić lani tijekom jednog od posjeta Kumrovcu zaposlenike OŠ Josipa Broza šokirao izjavom da bi trebali razmišljati o promjeni imena škole. – Valjda bi im zato vjeroučitelj bio najkompetentniji da taj posao odradi do kraja – kaže ironično Pratengrazer. Ankica Hlaban kaže da je škola 90-ih već jednom promijenila ime.

– Škola se prvotno zvala ‘Maršal Tito’. Sagrađena je 1956. kao najmodernija škola u ovom dijelu Europe. Prva je imala internu televiziju u Jugoslaviji. Nakon 90-ih došla je direktiva iz Zagreba da trebamo promijeniti ime školi u Osnovna škola Josipa Broza – rekla je Hlaban. Uvjerena je kako iz same škole, a ni iz Kumrovca nikada neće krenuti inicijativa da se školi zauvijek oduzme ime Josipa Broza koji je brend Kumrovca.

Služili mise za iskupljenje duša nastavnika

Na nastavnike OŠ Josipa Broza u crkvenim se krugovima uvijek gledalo sa sumnjičavošću, tvrde naši sugovornici.

– Nerijetko su se služile mise za iskupljenje naših duša – tvrdi Pratengrazer. Ankica Hlaban svjedoči, pak, da su na dane kruha nastavnici uvijek bili pozivani na ručak kod velečasnog.

– Prije toga svi smo trebali biti na misi. Bivša ravnateljica jako je vodila računa o tome tko se odazvao tom pozivu, a tko ne. Lani nas tri učiteljice nismo otišle na taj ručak i morale smo se izjasniti zašto nismo bile. Ja i još jedna kolegica rekle smo da nismo išle na misu jer smo ateistice, dok je treća kolegica rekla da je Srpkinja. U tom sam se trenutku osjećala jako osramoćenom. Rekla sam ravnateljici ‘daj mi otkaz’, ali nemoj me tjerati da idem na misu kad nisam vjernica – rekla je Ankica Hlaban.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s