Za Crkvu nema krize

Novi List
Datum objave: 9.3.2010 u 13:23h
Radovi na novoj zgradi HBK-a u Lici usprkos recesiji u punom jeku
Za Crkvu nema krize
Odluku o gradnji velebnog zdanja usred gospodarske krize u HBK-u objašnjavaju dugogodišnjim pripremama i inozemnim donacijama

 Caritas snašao i »srednji sloj«

Ravnatelj Hrvatskog caritasa Ivan Milovčić potvrdio nam je da je sve više ljudi koji traže pomoć.

http://www.novilist.hr/2010/03/11/za-crkvu-nema-krize.aspx 

– Sa svim što prikupimo, ne možemo odgovoriti na sve potrebe. Iako ljudi osjećaju potrebu da pomognu ako mogu, potraživanja pomoći su jako narasla, ističe Milovčić, otkrivajući da se Caritasu javljaju »nove kategorije tražitelja pomoći«, a to su ljudi koji su ostali bez posla ili više ne mogu vraćati kredite.

Reski zvuk brusilice prodirao je kroz tišinu sunčanog prijepodneva na zagrebačkom Ksaveru dok je desetak radnika užurbano hodalo po blatnjavom gradilištu.

– Kako ide? – pitamo dvojicu radnika u plavim kombinezonima koji s ruba glavne ceste prema nedovršenoj zgradi vuku višemetarsku cijev.

– Ide dobro – kaže jedan.

– Zasad – dobaci drugi preko ramena.

Financijska i gospodarska kriza ozbiljno je uzdrmala građevinsku djelatnost u cijeloj zemlji, no za objekt na Ksaverskoj cesti, čini se, trenutno nema straha: na novoj zgradi Hrvatske biskupske konferencije (HBK), impresivnoj građevini smještenoj na oko šest tisuća kvadratnih metara, i tog su prijepodneva radovi bili u punom jeku, gradilištem su »operirali« bageri, a radnici iz nekoliko građevinskih firmi razmilili su se po skelama i prvoj etaži buduće zgrade. Slučajnom prolazniku učinilo bi se kao da kriza u tom dijelu grada ne postoji. U HBK, međutim, za to imaju dobro objašnjenje.

– Pripreme za izgradnju zgrade trajale su godinama. Zgrada se gradi od inozemnih donacija i to ponajviše Talijanske biskupske konferencije. Naravno da se prije početka izgradnje sve dobro odvagnulo, jer se ovakvi projekti ne rade od danas do sutra, i da se krenulo u realizaciju kad je i financijska konstrukcija bila definirana i to mnogo prije gospodarske krize, kazali su nam u biskupskoj konferenciji. Tvrde i da »zasad radovi idu svojim tijekom i rokovi se poštuju jer svako značajnije odstupanje od rokova i ugovorenih poslova poskupljuje cijeli proces.

Nova zgrada HBK, za koju je temeljni kamen položen prije dvije godine, niža je od susjednog Vojnog ordinarijata, pa njezinu pravu veličinu i prostranost otkriva tek pogled s uzvisine: Ordinarijat su nekad nazivali »velebnim zdanjem«, ali uz novo gradilište izgleda gotovo kao kućica u njegovom dvorištu.

To, međutim, nije ni čudo zna li se da će zgrada HBK pod istim krovom objediniti različite ustanove koje djeluju u okviru biskupske konferencije ili im je HBK osnivač, od Hrvatskog katoličkog radija i Informativne katoličke agencije do raznih ureda razbacanih trenutno diljem grada. Bit će u njoj i parkirni prostori, i garaže u suterenu, otvoreni trijem, recepcija, kapelica, pastoralni uredi, tajništvo, saloni, prostori za predsjednika HBK, knjižnica, arhiv, dvorana za sastanke, 25 apartmana i drugi sadržaji nužni za normalno funkcioniranje crkvene uprave. Bude li sve išlo prema planu, nova zgrada trebala bi biti završena tijekom ove godine.

Isti je rok zadan za dovršetak još jednog velikog građevinskog projekta Katoličke crkve: dvjestotinjak kilometara južno od Zagreba, u srcu Like, gradi se Crkva hrvatskih mučenika. Ni na tom gradilištu strojevi nisu utihnuli, uvjeravaju nas u Gospićko-senjskoj biskupiji, nositelju projekta izgradnje crkve u Udbini.

– Crkva će biti gotova i nadamo se blagoslovu u rujnu ove godine, rečeno nam je u sjedištu biskupije uz pojašnjenje da ih kriza nije previše usporila jer su u samom početku gradnje »odustali od skupog projekta i izabrali trostruko jeftiniji projekt«. Zato vjeruju da će uspjeti zatvoriti financijsku konstrukciju.

Međutim, za razliku od zgrade HBK, udbinska se crkva uglavnom financira iz donacija javnih i privatnih tvrtki, udruga i građana.

– Novac se još prikuplja, ali mislim da ćemo uspjeti sve prikupiti, kazao nam je i tajnik biskupije fra Draženko Tomić.

S obzirom na izvore financiranja, čini se da dovršetak Crkve hrvatskih mučenika ipak puno više nego zgrada HBK ovisi o udaru krize jer – kako nam je slikovito opisao ugledni zagrebački svećenik komentirajući utjecaj krize na Crkvu – »ako vjernici manje imaju, onda manje daju, i to svaka župa osjeti«.

No, taj isti sugovornik vjeruje da su potpuno promašena razmišljanja da bi se Crkva, u krizna vremena, trebala odreći velikih projekata.

– Trebaju li nam takve investicije u ovakvom vremenu? Koliko znam, ti projekti imaju uglavnom otprije zaokružene financije, a njihova gradnja počela je prije krize. Kad se nešto počne raditi, treba to i dovršiti, kaže on, povlačeći još jedan argument: na tim gradilištima rade hrvatske firme, njihovi radnici dobivaju plaće, »a to je puno bolje nego da su bez posla«.

Dok nacionalni crkveni projekti odolijevaju naletu krize, oni lokalni su, čini se, pod puno većim znakom pitanja. Upravo je usporavanje gradnje tih objekata još u ljeto prošle godine najavio predsjednik HBK nadbiskup Marin Srakić, rekavši da je kazao svećenicima da će, iako su dobili rješenja za određene popravke i izgradnje crkava, investicije realizirati u skladu sa situacijom u kojoj se nalazi Hrvatska.

To je potvrđeno i u praksi. U gradu Zagrebu kontaktirali smo dvije župe koje namjeravaju graditi župnu crkvu i pastoralni centar. U jednoj od njih nisu baš bili raspoloženi za razgovor, poručivši tek da će graditi »kad se za to steknu prilike i okolnosti«. U drugoj, Župi blaženog Alojzija Stepinca, bili su razgovorljiviji. Njihov projekt zasad napreduje vrlo polako jer se ponajprije rješavaju imovinsko-pravni odnosi, ali »i cjelokupna situacija je takva da se ne razmišlja o tome da se u skorije vrijeme krene u gradnju«.

– Za gradnju su potrebna velika novčana sredstva, a mi se moramo osloniti na župljane, kazali su nam u toj župi gdje se mise, u nedostatku boljeg rješenja, nedjeljom održavaju u školi, a preko tjedna u crkvi susjedne župe.

Osim građevinskih projekata, pokušali smo provjeriti i kako stoje medijske i izdavačke tvrtke koje financira Crkva ili su usko vezane uz nju. Na Hrvatskom katoličkom radiju (HKR), neprofitnom mediju čiji je osnivač i najveći financijski podupiratelj HBK, iskreno priznaju da osjećaju krizu kao i svi drugi mediji u zemlji, »u onom dijelu koji se odnosi na marketing«.

– Mi kao neprofitni radio nemamo inače puno marketinga u našem programu, ali i ono što smo imali trenutno je jako smanjeno, rečeno nam je na HKR-u.

I u katoličkom tjedniku »Glas Koncila« doznajemo da osjećaju krizu, ali nisu u problemima. Direktor Nedjeljko Pintarić kaže da su i prije krize smatrali da treba ulagati u nove projekte, otvarati nova radna mjesta, nuditi nove proizvode te na taj način pokretati kako sam »Glas Koncila«, tako i sve one kojima su novine, knjige i ostale usluge namijenjene.

– Da nismo činili tako, možda bi sada bili u velikim problemima. Za sada mogu reći da nismo u dubokim problemima, djelomično iz razloga jer smo prijašnjih godina puno radili i relativno dobro poslovali, ali je teško prognozirati kako ćemo poslovati do kraja godine. U kriznim vremenima ljudi izdvajaju novac za najpotrebnije stvari, a odriču se svega za što misle da im nije nužno. Je li katolički tisak ili vjerska knjiga nešto elementarno hrvatskom vjerniku 21. stoljeća? Gledajući naklade naših novina i knjiga, moram reći da nije, odgovorio nam je Pintarić. No, za razliku od drugih medija, »Glas Koncila« ima priliku svoju publiku naći ne samo na kioscima, nego i unutar crkava, a Pintarić tvrdi da su župnici i njihovi suradnici oni koji tom katoličkom tjedniku omogućuju već desetljećima da izlazi samo iz svojih sredstava bez ičije financijske dotacije.

I drugi naši sugovornici iz područja medija i izdavaštva potvrdili su da osjećaju krizu, podsjetivši da funkcioniraju »u Hrvatskoj, po njezinim zakonima i naravno da nas generalna kriza zahvaća«. Međutim, za razliku od drugih firmi, u crkvenim ustanovama, tvrdi jedan naš sugovornik, »otpuštanje i smanjenje socijalnih prava ljudi mogla bi biti samo zadnja, zadnja mjera.

Irena FRLAN

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s