Sve zbog katoličanstva: koja je razlika između katolika i kršćana?

Vjesnik online

18.02.2010.

 

Descartes je otrovan?

Njemački akademik Theodor Ebert tvrdi da je Descartesa dokrajčila arsenom natopljena hostija. Descartesovu smrt Ebert povezuje s tada očekivanim preobraćenjem švedske kraljice Kristine na katoličanstvo

 

http://www.vjesnik.hr/html/2010/02/18/Clanak.asp?r=kul&c=12

 Filozof koji je slavnim dokazom za postojanje jastva – cogito ergo sum – čovjeka stavio u središte materijalna svijeta, možda i nije umro zbog ledenih odaja na švedskom dvoru. Nova teorija tvrdi da je bio ubijen.
René Descartes, jedan od najutjecajnijih i najznačajnijih mislilaca u povijesti Europe, umro je tek godinu dana nakon što je na poziv kraljice Kristine stigao u Stockholm kako bi ju poučavao filozofiji i osnovao akademiju znanosti. Ipak, oštra švedska zima i čudna spartanska navika mlade kraljice da s Descartesom razgovara u pet sati ujutro u nezagrijanoj knjižnici na dvoru (kamo je morao stići iz grada), načeli su njegovo zdravlje i pripomogli njegovoj preranoj smrti. Već prve zime je obolio od upale pluća, što je za boležljiva čovjeka nesviknuta skandinavaskoj zimi, bilo presudno – barem tako glasi službena priča.
Sada pak je njemački akademik i kartezijanski znanstvenik Theodor Ebert sa Sveučilišta u Erlangenu nakon godina kopanja po pariškim arhivima postavio poprilično zloslutnu hipotezu – tvrdi da Descartes nije umro prirodnom smrću već da ga je dokrajčila arsenom natopljena hostija koju mu je podmetnuo katolički svećenik.
Ebert vjeruje da je Jacques Viogué, misionar koji je u to vrijeme djelovao u Stockholmu, Descartesa odstranio jer se bojao da će Francuzove radikalne teološke ideje potkopati očekivano preobraćenje kraljice protestantske zemlje na katoličku vjeru. »Viogué je bio upoznat s katoličkim težnjama kraljice Kristine; veoma je moguće da je u Descartesu vidio prepreku njezinU preobraćenju na pravu vjere«, piše Ebert u knjizi »Der rätselhafte Tod des René Descartes« (»Zagonetna smrt Renéa Descartesa«), a prenosi britanski The Guardian.
Na Descartesa, koji je inače bio odgojen u katoličkoj vjeri, sa sumnjom je gledalo više njegovih teoloških kolega – njegova racionalistička misao koja pretpostavlja da je stvarno samo ono što se dade jasno i razgovjetno spoznati bila je u očima mnogih nespojiva s dogmom transsupstancije, odnosno vjere u promjenu kruha i vina u tijelo i krv Isusa Krista. »Viogué je bio uvjeren da je Descartesova metafizika bila veoma slična kalvinističkoj herezi«, piše Ebert.
Njegovu teoriju su akademski krugovi primili s puno skepse – naime, još od filozofove smrti u veljači 1650. godine vjeruje se da je oca novovjeke filozofije dokrajčila upala pluća. Ebert pak tvrdi da se ta teorija jednostavno ne podudara s činjenicama – Descartesov je liječnik, neki Van Wullen, već nakon pacijentove smrti u pismu kolegi otkrio kako je u pokojnikovu urinu deset dana prije smrti našao nešto neobično (Ebert pretpostavlja da se radi o krvi). Najprije je izgubio tek, potom se počeo žaliti na slabost i cijelo vrijeme povraćao žuč. To nisu simptomi upale pluća već otrovanja, najvjerojatnije arsenom«, piše Nijemac, koji je ustanovio da je filozof liječnika zamolio da mu dade sredstvo za povraćanje.
»Što bi to moglo značiti doli toga da je Descartes, koji je bio dobro upoznat s ondašnjom medicinom, i sam smatrao da je otrovan?«, tvrdi Ebert.

Tijelo u crkvi, glava u muzeju
Sa smrću pak Descartesovim mukama još nije bio kraj – budući da je bio katolik u pretežno protestantskoj zemlji, pokopali su ga u Stockholmu. Poslije su ga prenijeli u Francusku, a tamo već tri i pol stoljeća njegovi ostatci počivaju na dvjema različitim lokacijama – tijelo u pariškoj crkvi Saint Germain-des-Pres, a lubanja u Muzeju čovjeka. Za glavu su ga skratili 16 godina nakon smrti, a tek u 19. stoljeću se vratila u Francusku (ustupio ju je neki švedski kemičar), ali je nisu zakopali zajedno s tijelom već je stavili u muzej.

Zrinka Zorčec

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s