Teolozi iznad Boga i zakonitosti uzroka i posljedica

Slobodna Dalmacija

30.01.2010. | 11:40

s fratrom, predavačem na pravoslavnom bogoslovnom fakultetu, rabinom i dopredsjednikom mešiHata o kataklizmi siromašne državice

PITAMO TEOLOGE Zašto Bog nije zaštitio Haiti?

Kad je Kristofor Kolumbo doplovio do rajskih obala škoja usred Atlantika, u dnevnik je zapisao:

Pred očima mi je otok La Espanola, najljepša zemlja koju je ljudsko oko ikada vidjelo! Kataklizma koja je zapadnu stranu otoka, zvanu Haiti, zadesila 518 godina poslije zaprepastila je oči cijelog čovječanstva: tri milijuna stanovnika pretrpjelo je bol, od toga gotovo 200 tisuća smrtnu, cijeli glavni grad. Port-au-Prince je u ruševinama, slike katastrofe prohujale su svijetom.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Spektar/tabid/94/articleType/ArticleView/articleId/89811/Default.aspx

Veliki trus nije poštedio nikoga; pod milijunima tona smrvljenog betona ginuli su bogatuni, političari, siromasi, ministri, UN-ovci, djeca, stranci, nadbiskup Miot i stotinjak svećenika… Zašto? Čiji je prst pomaknuo oceanske ploče, zbog čega je još veća nevolja zadesila jednu od najbjednijih država planeta?

Nevjernicima je lakše, oni nevolju pretpostavljaju volji prirode. Neki od njih će iskoristiti priliku pa predbaciti teistima: Gdje je bio vaš Bog? Tipično teodicejsko pitanje, temeljeno samo na razumu i iskustvu, postavili smo učenim ljudima velikih religija.

Sektaške interpretacije

 

U kontekstu razornog potresa na Haitiju, opažamo kako se takvo pitanje zapravo i ne postavlja, ako ostavimo po strani neke sektaške interpretacije po kojima razloge katastrofe valja tražiti u grijesima poginulih – primjećuje prof. dr. fra Ante Vučković, profesor filozofije na splitskom Katoličkom bogoslovnom fakultetu, i pita:

Zašto se naše vrijeme ne zapaljuje na ovom pitanju? Prvi je razlog u tome što neposredna pogođenost zlom i patnjom nikada ne traži teoretski odgovor na pitanje zašto, nego vrišti za konkretnom pomoći koja je u stanju barem ublažiti patnju, ako je već ne može otkloniti. Drugi je razlog zasigurno taj što se teodicejska argumentacija praktično pretvorila u ateistički dokaz protiv Božje opstojnosti. On je jednostavan i glasi: Bog i zlo ne mogu postojati zajedno.

Zlo postoji, Bog dakle ne postoji. Ovaj se argument, međutim, ne čuje u govoru o patnjama ljudi pogođenih na Haitiju. Srećom! Bilo bi grozno dokazivati da Bog ne postoji ljudima koji istodobno oplakuju svoje mrtve i sami se bore da prežive. Ne čuje se ni rasprava koja bi htjela opravdati Boga. Srećom. Bilo bi sasvim nereligiozno pravdati Boga pored žrtava i onih koji im pomažu – smatra dr. Vučković.

On u akcijama solidarnosti i pomoći, koja dolazi s vjerničkih i sekularnih strana, vidi možda i zadnji univerzalni obzor u svijetu prepunom podjela i nepravde, znak nade za Haiti i čovječanstvo. Zapad je prošao dug put hrvanja s pitanjima o Bogu i zlu. A kršćanstvo se pred nerješivom zagonetkom opstojnosti zala koja pogađaju ljude i uzrokuju patnju nije odreklo mišljenja Boga.

Teodicejski problem nije riješilo, on je vjerojatno nerješiv. Otkrilo je, međutim, kako se u Boga može vjerovati unatoč zlu i patnji. Vjeruje u Boga koji nije izvan, nego u srcu ljudske patnje. Na zlo i patnju odgovara djelovanjem: Što mogu učiniti da smanjim zlo i ublažim patnju? Patnji ne odriče svaki smisao. Ona je mogući put preobrazbe i put mudrosti.

Moguće je otkriti ga, zabranjeno je nametati ga! Nerješiva zagonetka teodicejskog pitanja u kršćanstvu ide pod ruku sa solidarnošću, supatnjom, suosjećanjem i sviješću o ljudskoj krhkosti i smrtnosti. Nije li to kršćanska baština sekularnog zapadnoga svijeta – drži prof. Vučković, priređivač knjige “Bog i zlo”, koja se bavi upravo ovom problematikom.

Volja Božja i volja ljudska nisu identične. Putevi Božji su bili i bit će za nas tajna pred kojom smo pozvani da se smirimo – veli dr. Zoran Krstić, predavač sociologije kršćanstva na Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu u Beogradu, te dodaje: Svakako da je patnja u osobnom životu, ali i u velikim katastrofama, izazov za vjeru kojem mnogi nisu i ne mogu odoljeti.

Bi li to značilo da je naš Bog sadist i da uživa u našim stradanjima? I unatoč svemu, kršćansko iskustvo je sasvim suprotno. Stradanje i patnja su posljedice poremećenih odnosa između Boga i čovjeka, čovjeka i čovjeka, čovjeka i prirode. Ali i sam Sin Božji, postajući sličan nama, biva i stradalan do smrti na križu.

Prestanak patnje i stradanja nije rezerviran za historiju, već nam je to obećano, onda kad i smrt kao posljednji neprijatelj bude ukinuta. Dotad ostaje nada i ostaje bezuvjetna solidarnost sa svim ljudima koji pate, posebno u velikim katastrofama. Gospod će, naposljetku, ipak, obrisati svaku ljudsku suzu, ma šta mi trenutno mislili i osjećali – upozorava o. Zoran.

Rabin dr. Kotel Da-Don, duhovni vođa Židovske zajednice Bet Israel u Zagrebu i predavač na Filozofskom fakultetu, ističe kako je razumijevanje Božje providnosti nemoguća misija:

Zašto se strašne stvari događaju općenito ili zašto se loše stvari događaju dobrim ljudima, samo su neka od pitanja poznate misli – “pravednik je, a loše mu je, zao, a dobro mu ide”. Nitko od nas nije blizak Božji pomoćnik da bi mogao znati njegove planove, no od vremena Biblije, počevši s Potopom, svijet je doživljavao katastrofe čiji razlog nam je teško dokučiti.

U monoteističkoj religiji pitanje zašto se takve stvari događaju, najteže je pitanje, jer sve dolazi od jednoga Boga i dobro i zlo. Mojsije, najveći židovski prorok, čovjek koji je bio najbliže Bogu od svih ljudi, pokušao je doznati odgovor na to pitanje, ali Bog mu je rekao da odgovor može doznati tek nakon smrti. Tajnu Božje providnosti moći ćemo znati tek nakon smrti – zaključuje rabin Da-Don.

Ako promatramo nevolju naroda na Haitiju kroz prizmu vjere islama, naići ćemo na slične događaje koje registrira Kur’an – objašnjava dr. Aziz ef. Hasanović, pomoćnik predsjednika Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, navodeći kako nije uputno ulaziti u nagađanja razloga ovih događaja, nego uzeti pouku o Božjoj svemoći i pružiti svaku pomoć preživjelima.

Naš Mešihat pozvao je putem tjedne molitve petkom, džuma namaza, sve vjernike da se uključe u humanitarnu akciju prikupljanja pomoći za unesrećene na Haitiju. Smatramo to vjerskom obvezom, koja time ne prestaje, nego se mora nastaviti raditi na programima koji će razvijati senzibilitet kod ljudi da kontinuirano pomažemo unesrećene kojih je, nažalost, iz dana u dan sve više.

U svemu tome je i molitveni zaziv koji čovjeka jača i potiče da čini dobro po principu: “Tvoje je samo ono što udijeliš!”

damir šarac

Ateist dr. Nikola Visković: Caritas širi milost

Ateistički svjetonazor po pitanju patnje u našem istraživanju zastupa prof. dr. Nikola Visković, koji se uz svoje pravne znanosti bavi i bioetikom:

Svijet reagira na senzaciju, na sliku strahota na televiziji. Čovjeku je, naime, urođena samilost i sućut, ali ponajprije ga iskazuje prema svojim najbližima, rodbini i “plemenu”. Što se ide dalje, ta je sućut sve apstraktnija. Pretvara se u principijelnost i udjeljivanje pomoći iz straha da se i nama slično ne dogodi.

Tako dolazimo do pojma koji izlazi kad se milosti degradira – milostinje. Uplaćuju se različite svote za pomoć, a sućut ostaje vrlo plitka. Da nije tako, onda bi čovječanstvo bilo cijele godine zgroženo nad činjenicom da svake minute od gladi i bijede umre jedno dijete – mišljenja je dr. Visković.

Opće milosrđe koje ide prema svim ljudima, poticali su osnivači religija, poput Krista. Buddha ide i dalje, on ga širi i na životinje. No, moramo priznati da religijske organizacije, kao što je Caritas kod katolika, rade na konstantnom širenju milosti koja je korak dalje od milostinje, upravo u onom evanđeoskom smislu sveopće ljubavi.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s