PREDSJEDNIK KATOLIK ILI “KRŠTEN” KATOLIK

Ivica Grbčić

08.11.09. 

PREDSJEDNIK KATOLIK

     Predsjednik bi trebao biti katolik?

    Crkva ne voli katolike, voli predsjedničke kandidate katolike. Međutim ni oni nisu poželjni ako ne slušaju glas crkvenih dostojanstvenika.

    Crkva bi trebala biti kršćanska? Ali nema članova po vlastitoj izjavi. Onda ima članove katolike? Ne, niti to. Ima samo krštenike koji se odriču Sotone. Oni koji se ne odriču Sotone pripadaju kome?

    I nadalje Crkvi. Jer ona ih ne želi anatemizirati ili ekskomunicirati. Dokumentirano.

 Čitamo članke u tiskovinama i razmišljamo što nam je činiti?

 Večernji list

Dopisništvo Kaptol

Hrvatskoj je dosta “papirnatih”

 

katolika i političara,

 

predsjednik mora biti iznad toga

 

http://www.vecernji.hr/kolumne/hrvatskoj-je-dosta-papirnatih-katolika-politicara-predsjednik-mora-biti-iznad-toga-kolumna-19206

 

Poruka biskupa Štambuka smještena je u kontekst sukoba predsjednika i Crkve

autor: Darko Pavičić

15.09.2009 17:04

Nije bilo sumnje da će riječi iz propovijedi mons. Slobodana Štambuka s udbinske proslave izazvati buru reakcija. Naime, tvrdnju da bi bilo dobro da u katoličkoj Hrvatskoj sljedeći predsjednik bude katolik, mnogi su dočekali kao otvorenu provokaciju, ne toliko zbog toga što (ni)je dobro biti katolik u ovoj zemlji, nego zato što se s crkvenog vrha docira o prvorazrednim političkim temama. Međutim, u javnosti se uglavnom mogao čuti samo prvi dio rečenice hvarsko-bračko-viškog biskupa Slobodana Štambuka. Što je on, doista, u cijelosti rekao?

“Pred nama su izbori za predsjednika DRŽAVE. Koliko ono imamo kandidata? Oprostite mi što im ne znam točan broj! SVI ONI VOLE! Što vole i koga vole?! I ne bi li bilo normalno i poželjno da u katoličkoj HRVATSKOJ njezin predsjednik bude katolik?! Ali ne samo po svjedočanstvu krsnog lista, nego po svjedočanstvu života po vjeri! Smiju li katolici ove Zemlje misliti tako, nastupati tako, postupati tako?!”, rekao je biskup Štambuk, a cijelu propovijed donosi Ika.

Ključan je, naime, onaj drugi dio njegove rečenice, a to je da bi predsjednik trebao biti katolik, ali ne samo onaj “papirnati”, folklorni, politički i politikantski, odnosno prigodni. Nego da bi trebao biti kršćanin od formata i svjedočki živjeti svoju vjeru.

Biskup Štambuk je, praktično, postavio za današnje uvjete nenormalno visoke i stroge kriterije za aktualne političare. Biti katolik, prema njegovu sudu, značilo bi držati se slijepo Dekaloga (deset Božjih zapovijedi, pa ne krasti, ne željeti tuđe, ni ženu ni imovinu, etc.), izbjegavati sedam smrtnih grijeha, tj. ne biti ohol i nezasitan, gramziv na štetu drugih, nego činiti drugome ono što bi htjeli sami sebi činiti.

Naravno, poruka iz propovijedi biskupa Štambuka nije bez konteksta i nije izrečena izvan vremena i prostora.

Smještena je u još uvijek tinjajući sukob aktualnog predsjednika države Stjepana Mesića i crkvenoga vrha, koji je kulminirao Mesićevim prijedlogom da se iz javnih prostora uklone vjerski simboli, odnosno raspela. Štambukov predsjednik-katolik to sigurno ne bi izjavio, zar ne.

Međutim, što bi bilo s tim njegovim predsjednikom-katolikom koji ne bi bio po volji crkvenog vrha, odnosno koji bi bio kritičan i prema potezima crkvenih vlasti. I to onako na pravi i iskreni kršćanski način, tražeći od crkvenih dužnosnika i službenika da se više bave duhovnošću i naviještaju Kraljevstvo Nebesko, a manje politikom, imovinom i ovozemaljskim prolaznostima. Nisam siguran da bi takav predsjednik-katolik dobio pljesak s crkvenog vrha.

Ili, kada se do kraja ‘okrene pila naopako’, crkveni vrh imao je priliku vidjeti i dobro upoznati premijera-katolika, koji nije nimalo kršćanski postupio odstupivši bez jasnog razloga sa svoga premijerskog trona. Biskupi nisu ni trepnuli na takav antikatolički potez jednoga katolika, a skaču svaki put kada se oglasi neki predsjednik agnostik ili ateist. Zašto?

Na to nitko još uvijek ne daje odgovora, a jedan njegov dio sadržan je upravo u drugome dijelu rečenice biskupa Štambuka.

Hrvatskoj, naime, u njezinoj budućnosti nisu potrebni ni papirnati katolici ni papirnati predsjednici ni papirnati premijeri.

Hrvatskoj su potrebni snažni, odlučni i pošteni ljudi, nadasve pametni i plemeniti, puni duha i optimizma. A oni nužno ne moraju biti katolici, zar ne. Premda je lijepo da su kršćani, tj. katolici, pogotovo oni u politici i javnom životu, ukrašeni upravo takvim vrlinama.

Križ života navodi da bi predsjednički kandidati trebali ostaviti katolicizam ispred vratiju Crkve. Međutim, da li bi i sama Crkva trebala ostaviti pred vratima svojeg učenja  “kršćanstvo”?

 

  DODVORAVANJE CRKVI I KATOLICIMA
Predizborni licemjerni katolicitet http://www.kriz-zivota.com/dan_gospodnji/4912/predizborni_licemjerni_katolicitet/

 

Nije veći katolik onaj koji je iz proračuna kojeg su napunili građani darivao dio Katoličkoj crkvi, niti onaj koji je kroz radnike priskrbio veliki profit od kojeg je tek dio poklonio katoličkim poglavarima.
     

 

32. nedjelja kroz godinu – godina B

 

Predsjednički kandidati počeli su sakupljati deset tisuća potrebnih potpisa kako bi njihova kandidatura bila važeća. Nakon toga, imat ćemo priliku slušati, a već i danas slušamo, bezbrojna obećanja. Kandidati će biti spremni učiniti sve kako bi birače privukli i kako bi im građani na izborima povjerili glas.Mnogi od njih bit će spremni iskoristiti Katoličku crkvu i misna slavlja kako bi se dodvorili biračima i prikazali u što “poštenijem“ svjetlu. Nije nepoznato kako dobar dio predsjedničkih kandidata već dulje vrijeme koketira s Crkvom i dodvorava se vjernicima koji u Hrvatskoj, sudeći po statistici, ipak čine dobru većinu. Čak ih i mediji prepoznaju kao takve te ih često prozivaju kandidatima koji imaju podršku od Katoličke crkve.Ovonedjeljni ulomak iz Evanđelja po Marku (Mk 12, 38-44) možemo razmatrati i u svjetlu predizborne kampanje i onih kandidata koji se vole novcem i političkom moći dodvoravati Crkvi, a tako i vjernicima. Premda je riječ o Isusovoj prispodobi o siromašnoj udovici koja je ubacila malo novaca u hramsku riznicu, i na čijem je primjeru Isus ukorio sve one koji Crkvi darivaju puno više, ali ne od srca već od viška, prispodoba se može gledati i kroz vjernike koji žive vjeru potajno, nedjeljom možda u nekom ćošku crkve, nasuprot onih koji sjede u prvim redovima i predstavljaju se kao veliki vjernici i katolici. Nemalo je takvih i među predsjedničkim kandidatima.Iako sam svjestan kako će velik dio vjernika birača povjeriti glas kandidatima koji se deklarativno nazivaju katolicima (što god to značilo), bilo bi dobro da vjernici, pročitavši ovaj odlomak Evanđelja po Marku razmisle o predsjedničkim kandidatima koji neopravdano preuveličavaju svoj katolicitet ili o onima koji običavaju koketirati s Katoličkom crkvom.Nije veći katolik onaj koji je iz proračuna kojeg su napunili građani darivao dio Katoličkoj crkvi, niti onaj koji je kroz radnike priskrbio veliki profit od kojeg je tek dio poklonio katoličkim poglavarima. Važno je što svaki od kandidata nosi u srcu i što radi potaknut općim vrijednostima, a ne hoće li u predizbornoj kampanji naglašavati svoj katolicitet ili pokušati pridobiti pažnju medija čak i u prvim redovima na misnim slavljima.

 

8.11.2009

piše: Hrvoje Cirkvenec

CRKVA I IZBORI

Dragan Primorac Crkvi prihvatljiviji od Milana Bandića?

Autor/izvor: SEEbiz

http://www.seebiz.eu/hr/politika/dragan-primorac-crkvi-prihvatljiviji-od-milana-bandica%3f,60541.html

ZAGREB – “Broj predsjedničkih kandidata koji očekuju potporu katoličke crkve na ovim izborima veći je nego ikada. Milan Bandić i Andrija Hebrang, na nju računaju, Nadan Vidošević u najmanju ruku očekuje da crkva nema ništa protiv njega, Ivo Josipović sastao se ovog ljeta s kardinalom Bozanićem, dok Damir Kajin i Vesna Pusić nemaju nikakvih iluzija oko podrške. No, ulazak u utrku za predsjednika Republike i bivšeg ministra obrazovanja Dragana Primorca unio je određene nedoumice i u crkvene redove.

Iako bi se mogao steći dojam kako Kaptol prešutno podržava aktualnog zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, nekoliko izvora bliskih katoličkoj crkvi tvrdi da to nije istina.

„ Zabrinjavaju nas česti napadi na Bandića po kojima je navodno upleten u neke mutne radnje, Crkva sebi ne može dozvoliti da se kompromitira podrškom kandidatu koji i u najmanjoj mjeri može imati bilo kakvih problema sa zakonom.“

“Istina je dao je Bandić uvijek imao razumijevanje za potrebe crkve, te da je suradnja s njim u glavnom gradu bila više nego uspješna, no isto tako moramo priznati da je i bivši ministar prosvjete Dragan Primorac bio više nego kooperativan u suradnji kako s Kaptolom tako i cijelom crkvom u Hrvatskoj, ali i BiH,” kaže naš izvor blizak crkvi. Da na potporu crkve računa, sam je priznao i Primorac koji je nedavno izjavio da je „u korektnim odnosima s Crkvom“.

Crkveni poglavari itekako pažljivo prate dosadašnje izjave i stavove predsjedničkih kandidata, pogotovo one koji se odnose na status i ulogu crkve u društvu. Isto tako s velikom pozornošću prate i medijske natpise o kvalitetama pojedinih kandidata.

“Zabrinjavaju nas česti napadi na Bandića po kojima je navodno upleten u neke mutne radnje, Crkva sebi ne može dozvoliti da se kompromitira podrškom kandidatu koji i u najmanjoj mjeri može imati bilo kakvih problema sa zakonom. Primorca se ne dovodi ni u kakvu vezu s korupcijom i mislim da je on u ovom trenutku prihvatljiviji”, ističe jedan od naših sugovornika koji je spreman podržati bivšeg ministra obrazovanja. No, na prešutnu podršku crkve računa i predsjednički kandidat HDZ-a Andrija Hebrang, kojeg neki od naših sugovornika drže za poželjnog predsjednika.

“Bilo bi katastrofa da bilo tko iz Crkve počne lobirati za nekog od kandidata,” kaže izvor blizak crkvi.

NADBISKUP BARIŠIĆ: „Crkva neće podržati jednog kandidata nego će jednostavno reći vjernicima, Crkva je mudra, vidite programe, vidite osobe i glasajte po savjesti za onog za kojeg smatrate da može najbolje.“

“On se nikada nije libio pružiti podršku Crkvi kada je bila napadana”, kaže naš sugovornik i posebno ističe njegovu jasnu i nedvosmislenu konfrontaciju s aktualnim predsjednikom Mesićem kada su u pitanju križevi u javnim prostorima. Hebrang se nedavno sastao i sa splitsko-makarskim nadbiskupom Marinom Barišićem.

“Ne vjerujem da će se Crkva izrijekom opredijeliti za bilo kojeg kandidata, nego želim da Crkva zna moj program”, objasnio je Hebrang nakon sastanka.

“Crkva neće podržati jednog kandidata nego će jednostavno reći vjernicima, Crkva je mudra, vidite programe, vidite osobe i po savjesti glasajte za onog za kojeg smatrate da može najbolje”, naglasio je istom prilikom nadbiskup Barišić. S ovIm Barišićevim stajalištima složio se i jedan od naših sugovornika koji je tvrdnje o podjelama unutra crkve oko potpore kandidatima nazvao površnim i neprimjerenim.

“Kao prvo, nitko od tih kandidata Crkvi nije davao svoj vlastiti novac, kao drugo, nitko nema pravo na braću po vjeri gledati kao na biračku mašineriju, kao treće, Crkva je iznad političkih podjela i njen jedini cilj je opće dobro,” kaže naš sugovornik. Drugi naš sugovornik iz crkvenih redova dodaje da Crkva ne smije trošiti svoj autoritet i zauzimati bilo čiju stranu.

“Bilo bi katastrofa da bilo tko iz Crkve počne lobirati za nekog od kandidata,” jasan je naš sugovornik koji napominje da najprije moramo postaviti pitanje tko podržava koga i iz kojih razloga.

Crkva je zadovoljna kooperativnošću Milana Bandića.

“Službenog Crkvenog stava nema i neće biti, no naravno da nitko neće moći spriječiti župnika na terenu da samovoljno lobira za nekog od kandidata”, kaže, te ističe da i sami političari maksimalno iskorištavaju Crkvu i vjernike pojavljujući se na svim mogućim misnim slavljima.

Za razliku od Kajina i Vesne Pusić, Josipović se pobrinuo da ga crkva ne doživljava kao protivnika. Kod crkvenih poglavara ostavio je dobar dojam.

Andrija Hebrang uvijek je branio crkvu, ističu na Kaptolu.

“Bilo bi pravedno i istine radi optužiti pojedince ili pojedine stranke za prekomjernu i često licemjernu otvorenost prema Crkvi, gdje nerijetko sami sebe proglašavaju velikim vjernicima, što je daleko od realnosti.”

Ovakvo razmišljanje odlično ocrtava i uvodni komentar vjerskog portala Križ života.

“Koliko god Jadranku Kosor ili HDZ optuživali za bliskost Crkvi, te miješanje Crkve u politiku i obrnuto, može se ustvrditi kako ni jedna stranka ili osoba u predizbornoj kampanji bilo koje vrste, ne odbija suradnju s Crkvom, čak štoviše, pojedinci se baš u predizborno vrijeme često mogu naći u crkvama, te mnogi koriste i najmanju priliku da bi bili fotografirani pokraj nekog svećenika ili biskupa. Stoga su neopravdane optužbe da Crkva podržava ovog ili onog kandidata, ili ovu ili onu stranku, već bi bilo pravedno i istine radi optužiti pojedince ili pojedine stranke za prekomjernu i često licemjernu otvorenost prema Crkvi, gdje nerijetko sami sebe proglašavaju velikim vjernicima, što je daleko od realnosti”, stoji u komentaru kojeg potpisuje urednik Hrvoje Cirkvenec.

Kako god bilo, broj onih koji očekuju podršku Kaptola sve je širi, nakon Bandića i Hebranga, očekuje je i Primorac. Zanimljivo je da se i predsjednički kandidat SDP-a Ivo Josipović sastao s kardinalom Bozanićem. Nije želio otkriti o čemu su razgovarali, jer su se dogovorili da o tome neće pričati u medijima. No, tvrdi da nije išao tražiti njegovu potporu radi izbora za predsjednika države.

“Ne, nisam tražio da Bozanić za mene lobira kod vjernika, niti bih to ikada tražio, jer smatram kako bi tako nešto bilo potpuno neprimjereno,” izjavio je Josipović. Naši sugovornici kažu da je kod crkvenih poglavara ostavio dobar dojam. Damir Kajin i Vesna Pusić ni ne trude se zadobiti bilo kavu podršku Crkve, dok ostali, realno i nemaju nekih ozbiljnijih šansi na predstojećim izborima za trećeg hrvatskog predsjednika.”

Slobodna Dalmacija 

22.10.2009. | 22:41

MOLITVA ZA PANTOVČAK

http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/75490/Default.aspx

KAPTOL ODABRAO SVOGA ČOVJEKA ZA ‘ŽUPU PANTOVČAK’

Bandić u blagoslov Crkve uložio četiri milijuna kuna

 Povlašteni status zagrebački je gradonačelnik prije svega osigurao brojnim donacijama koje je uvijek blagonaklono dijelio Katoličkoj crkvi

 

PIŠE MARINA KARLOVIĆ-SABOLIĆ
 
 

Iako bi svi predsjednički kandidati rado imali blagoslov Katoličke crkve na svojem pohodu na Pantovčak, tri mjeseca prije izbora čini se da na najveću potporu ove utjecajne institucije može računati onaj tko još uopće nije službeno objavio svoju kandidaturu – Milan Bandić.

Zagrebački gradonačelnik uspio je ono što je rijetko kojem političaru polazilo za rukom u novijoj hrvatskoj povijesti. U nešto više od godinu dana njegov ured u Gradskom poglavarstvu posjetila su dva najviša dužnosnika Crkve u Hrvata: kardinal Josip Bozanić i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije Marin Srakić.

Uz to, Bandić je zajedno sa svim članovima HBK-a u srijedu posjetio otok Daksu kraj Dubrovnika i s hrvatskim biskupima odao počast žrtvama komunističkog terora.

Povlašteni status u crkvenim krugovima Bandić duguje prije svega milijunskim milodarima koje je uvijek blagonaklono dijelio Katoličkoj crkvi. Službeni podaci pokazuju da je u posljednje dvije godine čak polovica svih Bandićevih donacija išla upravo Crkvi.

Od ukupno osam milijuna kuna, Crkvi su pripala četiri. Grad Zagreb i Kaptol poslovni su partneri u nekoliko projekata: gradnji 2500 stanova na zemljištu zagrebačke nadbiskupije, obnovi Katoličkog sveučilišta te izgradnji novih dječjih vrtića.

Dobrim vezama s Crkvom hvale se i u stožeru Dragana Primorca. Na potporu dijela klera tradicionalno sklonog HDZ-u može računati i Andrija Hebrang, službeni kandidat vladajuće stranke.

Vjernici ne vjeruju Crkvi:

http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/42243/Biraci-ne-idu-u-crkvu-i-ne-vjeruju-svecenicima.html

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s