BOZANIĆ-HBK-BISKUPSKO-SVEĆENIČKA KASTA

Ivica Grbčić

08.11.09.

…Nikoga i ništa ne treba čekati, a na hijerarhiju Crkve i njene strukture ne treba se obazirati, upravo kao Isus na onodobne suvremenike današnje, tzv. Njegove Crkve…

RASKOL UNUTAR HBK

ZNAK NOVOG DOBA

…Sami ne žele ući u Kraljevstvo nebesko, a ne daju ni drugima da uđu….

…Prorok je sam samcat jači od svih struktura i hramova zajedno, jer nosi Božju silu i moć kojoj se ništa ne može oduprijeti…“

Simboli služe za predstavljanje određene slike. Tko umije medijski predstavljati slike putem simbola može manipulirati masama. Ovo je način koji se vjekovima zloupotrebljava od strane sila tame za upravljanje svjetskim kretanjima.

Znakovi današnjice nam služe kao podsticaj promjene slike o nama samima i kao pomoć u preobrazbi kozmičkih razmjera.

Na čitanje!

Večernji list /tportal.hr

08.11.09.

 OBRAČUN KOD O.K. OLTARA

Vatikan traži hitan dijalog slovenske i hrvatske Crkve

http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/42513/Vatikan-trazi-hitan-dijalog-slovenske-i-hrvatske-Crkve.html

Tjedan dana od objavljivanja izjave Komisije Iustitia et pax Hrvatske biskupske konferencije o hrvatsko-slovenskom razgraničenju, koja je bila protiv premijerkina potpisivanja arbitražnog sporazuma sa Slovenijom, crkveni vrh, čini se, nije jedinstven oko stajališta iznesenih u izjavi

 LJUBLJANA – Kako neslužbeno doznaje Večernji list, jedan od najnezadovoljnijih načinom kojim je izjava sročena i prezentirana javnosti upravo je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.

Kosor stiže na Kaptol

Na zagrebački Kaptol uskoro bi trebala doći i hrvatska premijerka Jadranka Kosor. Njezin se posjet već dulje planira, ali kako bi razgovarala o posve konkretnim pitanjima povrata crkvene imovine (o čemu je nedavno bilo riječi u susretu državne i crkvene komisije u Ministarstvu kulture u Zagrebu). No, susret će se zacijelo iskoristiti i za politička pitanja, posebice hrvatsko-slovenske odnose, ali i za smanjivanje tenzija koje su nastale između Kaptola i Banskih dvora nakon prošlotjednog objavljivanja izjave Komisije Iustitia et pax HBK. 

‘Kardinal je jedan od najzauzetijih ljudi, ne samo u Crkvi nego i šire, kad je u pitanju hrvatski pristup EU. On je tijekom svih ovih godina uložio golemu energiju i lobirao na najutjecajnijim adresama po tom pitanju, pa mu ova izjava nikako ne ide u prilog. Naravno, ne može se javno od nje ograditi jer bi to bilo suprotno uvriježenim odnosima, ali on je sigurno ne bi tako sročio, ako bi uopće bio za to da ona ikada izađe u tome trenutku’, rekao je sugovornik Večernjaka iz crkvenog vrha i dodao kako je izjavu potpisao zagrebački pomoćni biskup i predsjednik Komisije Vlado Košić, ali je svima jasno da je ključni autor član Komisije Iustitia et pax dr. Neven Šimac.

‘Biskupi ne govore jezikom koridora, pomorskog prava ili arbitražnih sudova. Čak i kada progovaraju o politici ili gospodarstvu, čine to specifičnim i primjerenim crkvenim jezikom’, tvrdi on.

Izjava posve odgovara tzv. crkvenim euroskepticima i onom dijelu episkopata koji je protiv ovakva srljanja Hrvatske u EU.

‘Izjava se prezentira kao crkveni stav, a to odgovara i meni osobno. Posve je u skladu s mojim stavovima pa ne bih ništa ni dodavao ni oduzimao’, rekao je nekoliko dana nakon njezina objavljivanja jedan od biskupa kojega se svrstava u tzv. tvrđe, desnije crkveno krilo.

Međutim, dok dijelu Crkve posve odgovara i ton i tajming objavljivanja izjave, dio crkvenih službenika misli kako je izjava kontraproduktivna i – nepotrebna.

Odnosno, ne samo što nije postigla nikakav rezultat u Hrvatskoj nego je poremetila i inače odlične odnose sa slovenskom Crkvom jer su na izjavu hrvatske komisije Iustitia et pax žurno reagirali iz njezine slovenske inačice.

O svemu je obaviješten i Vatikan, prema čijoj bi se inicijativi, kako neslužbeno doznajemo, uskoro trebale u Zagrebu susresti hrvatska i slovenska komisija Iustitia et pax kako bi se smanjile tenzije te kako bi obje crkve podržale svoje političare u rješavanju hrvatsko-slovenskoga spora.

Komisija će pak u ponedjeljak na Kaptolu predstaviti svoju novu izjavu ‘Protiv negacionizma – nijekanja zločina komunizma’. Ta konferencija za novinare organizirana je u povodu 20. obljetnice pada Berlinskoga zida.”

Jutarnji list

SUKOB NA KAPTOLU

Komisija Iustitia et pax zaobišla

 

Josipa Bozanića

 

Objavljeno: 7.11.09.

http://www.jutarnji.hr/komisija-iustitia-et-pax-zaobisla-josipa-bozanica/339008/

ZAGREB – Zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić, nezadovoljan je tonom i prezentacijom posljednje izjave Komisije Iustitia et pax, kojom se to tijelo Hrvatske biskupske konferencije usprotivilo potpisivanju arbitražnog sporazuma sa Slovenijom.

Kardinal Bozanić poznat je kao jedan od najgorljivijih zagovornika pristupa Hrvatske Europskoj uniji, sasvim sigurno najaktivnijih unutar vrha domaće Katoličke crkve, te je nerijetko koristio svoje pozicije i ugled u europskim tijelima za promociju Hrvatske i njezine pripadnosti europskoj obitelji.

Stoga je, tvrdi neimenovani izvor Večernjeg lista, nezadovoljan načinom na koji je sročena posljednja izjava, koja je pak u potpunosti na tragu najtvrđe, desne linije unutar HBK.

‘Kardinal se neće javno ograditi od ove izjave, jer je to apsolutno neprihvatljivo praksi crkvenih velikodstojnika, ali već sama činjenica da je netko od njegovih sugovornika odlučio podijeliti kardinalovo ogorčenje s novinarima, govori dovoljno sama za sebe.’

Stoga je kardinalu više nego dobrodošao skori posjet premijerke Jadranke Kosor, koji je već ranije bio planiran zbog dogovora o povratu crkvene imovine, ali će sasvim sigurno biti iskorišten za pokušaj izglađivanja odnosa između kaptola i Vlade.

Osim toga, kako piše Večernji, o cijeloj je situaciji obaviješten i Vatikan, te bi Kaptol uskoro trebalo posjetiti i izaslanstvo slovenske inačice Komisije Iustitia et pax, kako bi se izgladile napetosti nastale između dviju nacionalnih crkvi vezano uz arbitražni sporazum. ( JL)

Objavljeno u Nacionalu br. 624, 2007-10-30

CRKVENI PREVRAT

http://www.nacional.hr/clanak/39402/kako-je-pao-kardinal-josip-bozanic

Autor:Robert Bajruši

Kako je pao kardinal Josip Bozanić

 

IZBOROM BISKUPA MARINA SRAKIĆA na čelo Hrvatske biskupske konferencije biskupi su pokazali da žele zaokret Crkve udesno, što će se i pokazati u predizbornoj izjavi koju će u ime HBK uskoro donijeti Srakić

MARIN SRAKIĆ novi je predsjednik Hrvatske biskupske konferencijeKoliko god unutar Katoličke crkve negiraju bilo kakve sukobe, Joisip Bozanić više nije predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, zbog neslaganja većine biskupa s njegovim desetogodišnjim djelovanjem. U formalnom smislu, Bozanić i dalje ostaje najveći crkveni velikodostojnik, ali biskupi su detronizirali jedinog kardinala iz Republike Hrvatske. Izborom biskupa Marina Srakića, Katolička crkva skrenula je udesno i može se očekivati promjena dosadašnje politike, koja je koliko-toliko balansirala među ovdašnjim strankama.

Sada se očekuje prvi, doista relevantan pokazatelj smjene na vrhu Biskupske konferencije, a to je Izjava o parlamentarnim izborima. Priprema je novi predsjednik HBK, a crkveni izvori potvrdili su za Nacional da je Srakić napisao Izjavu koja de facto predstavlja crkvenu potporu desnoj političkoj opciji. Riječ je o nedvojbeno najvažnijem crkvenom dokumentu posljednjih godina, koji sadržava upute katoličkim vjernicima za koga trebaju glasovati. Nacionalovi sugovornici kažu da dokument ima dvije glavne teze.

Prva, vjernici se upućuju na izlazak na izbore 25. studenoga uz obrazloženje da samo tako mogu utjecati na to da Hrvatska dobije kvalitetnu vlast. Drugo, premda biskupi predvođeni Srakićem ne navode kojim strankama treba dati glas, oni napominju da to trebaju biti opcije koje zagovaraju kršćanske vrijednosti.

Drugim riječima, koliko god biskupi budu izbjegli izravnu potporu, zapravo će stati iza desnog centra, ponajprije HDZ-a i HSP-a. Potvrdio je to i gospićki biskup Mile Bogović, koji je upozorio da u biskupskoj izjavi piše kako vjernici ne trebaju povjerovati obećanjima onih koji su već imali priliku pokazati koliko znaju. Po svom običaju, Bogović se okomio i na one koji ne govore dobro o Domovinskom ratu. Sve su to jasne aluzije koje se odnose na SDP kao najjaču lijevu stranku. U tom svjetlu može se promatrati i puštanje u medije informacije prema kojoj će socijaldemokrati, pobijede li nna izborima, ukinuti vjeronauk u školama. Naravno da ni u jednom SDP-ovu dokumentu nema naznaka ukidanja vjeronauka, jer Milanovićeva ekipa namjerava poštovati sporazume između Republike Hrvatske i Svete Stolice. Teorije o ukidanju vjeronauka predizborni su trikovi, tek neznatno blaži od onih 2000. kad su nakon dolaska na vlast Ivice Račana pojedini svećenici na misama izjavljivali da će “crveni ponovno zatvarati crkve“.

Kardinal Bozanić nije liberal, ali je daleko od desne politike kakvoj je skloniji zagrebački pomoćni biskup Valentin PozaićOdlazak Josipa Bozanića s položaja predsjednika HBK još je jedan korak u približavanju Crkve desnim političkim snagama. Bozanić se prije dvije godine suprotstavio takvim tendencijama i eksplicitno podržao ulazak Hrvatske u EU, ali i procesuiranje svih koji su počinili zločine u ratu, te je navukao dodatni animozitet crkvene desnice. Iako Srakića u pravilu svrstavaju među umjerenije biskupe, on je takav isključivo u javnim nastupima. Ali đakovačko-srijemski biskup također je blizak desnici i neosporno je vodeći crkveni velikodostojnik koji je više puta tražio oslobađanje Branimira Glavaša. Posljednje zasjedanje HBK u Gospiću još je jednom pokazalo politiku Katoličke crkve u Hrvatskoj. Biskupi su mogli birati između trojice kandidata: Marina Barišića, Ivana Devčića i Marina Srakića. Riječki biskup Ivan Devčić slovi kao liberal i uglavnom se izbjegava politički svrstavati. On nije imao nikakve šanse naslijediti Bozanića. A kako bi izbjegli kritike o zaokretu udesno, biskupi se nisu odlučili ni za splitskog nadbiskupa Barišića, i izabran je Srakić. Predsjednik HBK nije premijer nego službenik koji se bavi organizacijskim pitanjima. Još od 1945. najveći dio Katoličke crkve u Jugoslaviji bio je u permanentnom sukobu sa socijalističkim vlastima i iz političkih razloga predsjednik Biskupske konferencije Jugoslavije redovito je bio zagrebački nadbiskup. Od toga se zamalo odustalo 80-ih, kad je čelna funkcija ponuđena splitskom nadbiskupu Frani Franiću, ali on je to odbio, znajući da bi se takav postupak protumačio kao raskol u Crkvi. Na vrhu Biskupske konferencije do odlaska u mirovinu zadržao se kardinal Franjo Kuharić.


Zanimljivo je da Bozanićevi pristaše pokušavaju umanjiti detronizaciju nadbiskupa zagrebačkog. U neformalnim razgovorima tvrde da Bozanić ionako ima previše posla, jer je Zagrebačka nadbiskupija po broju vjernika jedna od najvećih u Europi. Osim toga, u dosta država vodeći kardinal nije ujedno i predsjednik biskupske konferencije. Gledano iz tog kuta, Srakićeva pobjeda nije rezultat biskupskog nezadovoljstva Bozanićem. On je i dalje potpredsjednik Europske biskupske konferencije, a to je dokaz da nije izgubio podršku Vatikana. Ali unutar HBK Bozanić je imao samo nekolicinu istomišljenika, poput pomoćnih biskupa Josipa Mrzljaka i Vlade Košića, te Ivana Devčića iz Rijeke i Antuna Škvorčevića iz Požege.

VLADIMIR ŠEKS I MARIN SRAKIĆ prošlog kolovoza u Aljmašu: za doprinos spašavanju tog svetišta Srakić je Glavašu u ime biskupije dodijelio zahvalnicuMarin Srakić rođen je 1937. a za svećenika je zaređen 1960. nakon što je diplomirao na Katoličko-bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Na Papinskom lateranskom sveučilištu u Rimu doktorirao je moralnu teologiju. Bio je svećenik u Slavonskom Brodu, 1977. je imenovan rektorom Bogoslovnog sjemeništa u Đakovu, a 1996. papa Ivan Pavao II. proglasio ga je đakovačko-srijemskim biskupom. Srakića ocjenjuju kao predstavnika “srednje struje“ među biskupima. Unisono ga opisuju kao smirenu osobu sklonu kompromisima, koja se nije upuštala u sukobe. Kad je u drugoj polovici 90-ih mirno reintegrirano Podunavlje, Srakić se zalagao za suživot tamošnjih Hrvata i Srba. Njegovo ekumensko ponašanje izrijekom je pohvalio Jacques Paul Klein, voditelj reintegracije. Kao Srakićeva antipoda i osobu koja minira pomirbu Klein je tada optužio Glavaša. U to vrijeme, dakle, Srakić je percipiran kao zagovornik potpuno drukčijih vrijednosti nego Glavaš. Otad su se njih dvojica snažno približili i biskup Srakić više je puta pozitivno govorio o Glavaševu političkom djelovanju. Kad je Glavaš počeo štrajkati glađu, posjetio ga je Srakić i tražio da počne uzimati hranu. Kudikamo eksplicitnije postavio se 2. prosinca 2006., kad je sudjelovao u apelu Ustavnom i Vrhovnom sudu, od kojih se zahtijevalo oslobađanje Branimira Glavaša, kako bi se branio sa slobode. Među 23 potpisnika apela našla su se i četvorica biskupa: Mile Bogović, Želimir Puljić, Valentin Pozaić i Marin Srakić.

Vrhunac iskazivanja javne podrške čovjeku koji je osumnjičen za ratne zločine bila je zahvalnica zbog doprinosa u spašavanju aljmaške Gospe od Utočišta, što ju je u kolovozu u ime Biskupije đakovačke i srijemske dodijelio Glavašu. U to vrijeme Glavaš je bio u pritvoru zbog utemeljenih sumnji za sudjelovanje u egzekucijama srpskih civila na području Osijeka, a Srakić mu je zahvalnicu uručio preko sina, Filipa Glavaša.

Ivan Devčić riječki nadbiskup i metropolit na glasu je kao pobornik liberalne opcijeSvoj prvi veliki test pod Srakićevim vodstvom HBK polaže upravo izjavom o predstojećim izborima. Dio svećenika prilično je skeptičan prema HDZ-u i smatra da se Crkva ne treba svrstati ni na jednu stranu. Politika vladajuće stranke isključivo je u retoričkom smislu bliža Katoličkoj crkvi, ali zapravo Račanova i Sanaderova vlada vode sličnu politiku. U Crkvi su iznimno nezadovoljni povratom imovine koja je oduzeta poslije 1945., a isto tako, ni jedna relevantna politička stranka ne podupire zahtjeve za zabranom pobačaja ili rada nedjeljom. To unutarcrkveno nezadovoljstvo eksplicitno je prije nekoliko tjedana izrazio Ivan Miklenić, glavni urednik Glasa koncila, koji je u komentaru žestoko napao aktualnu politiku. Biskupi ili svećenici nemaju ni najmanje pozitivno mišljenje o SDP-u, ali u posljednje vrijeme uočljiv je lagani odmak i od HDZ-a. “Naravno da razumijemo kako ovi izbori nisu biranje zagovornika i protivnika Katoličke crkve, a tako rezonira i velik broj vjernika. Uostalom, SDP i HNS najbolje prolaze u Međimurju, gdje su skoro svi stanovnici katolici, a s druge strane, može se lako dogoditi da HDZ najveću podršku osvoji u krajevima kojima je posljednje četiri godine najmanje pomogao, poput Slavonije i područja oslobođenih u Oluji“, smatra jedan poznati zagrebački svećenik.

Ivan Grubišić, svećenik iz Splita, kudikamo je skeptičniji. Prema njegovu mišljenju, Crkva se verbalno zalaže za transparentnost, ali sama to izbjegava, i imenovanje Marina Srakića je kompromis. Kad je riječ o izborima, Katolička crkva još će jedanput potvrditi na čijoj je strani: “Mnogi u Crkvi nisu zadovoljni onim što im je u ovom mandatu dao HDZ, i pitanje je na koju će se stranu okrenuti kler. Biskupi možda mogu zagovarati vladajuću stranku, ali nisam siguran da će ih svećenici poslušati. Ovdje u Dalmaciji dosta svećenika će zagovarati neke političke opcije, a tu prije svega mislim na one koje su još desnije od HDZ-a”, zaključuje Ivan Grubišić.

Srakić kao kompromis

Biskupi su mogli birati između trojice kandidata: Marina Barišića, Ivana Devčića i Marina Srakića. Riječki biskup Ivan Devčić slovi kao liberal i uglavnom se izbjegava politički svrstavati. Kad je autor ovog teksta u siječnju posljednji put razgovarao s Ivicom Račanom, lider SDP-a u neformalnom je dijelu ispričao kako ima vrlo dobar odnos s jednim biskupom, koji se bitno razlikuje od ostatka crkvenog vodstva. “Riječ je o biskupu Devčiću, ali, molim vas, nemojte to pisati jer bi on mogao imati problema“, rekao mi je Račan. Kako Barišić slovi za desničara, biskupi su se odlučili za Srakića.

Protiv Haaga i EU

SPLITSKO-MAKARSKI nadbiskup i metropolit Marin Barišić važi za pobornika desne opcije.Bozanić nije liberal, ali se već dugo suprotstavlja crkvenim desničarima kakvi su Želimir Puljić, Mile Bogović, Marin Barišić, Valentin Pozaić, Juraj Jezerinac, ali i velik dio klera. Već godinama Crkva se žestoko protivi bilo kakvoj liberalizaciji, vodeći biskupi su napadali Haaški sud, iz njihovih redova nerijetko se upozorava na “bezbožnost“ Europe, a zahtjevi za zabranom pobačaja ili rada nedjeljom spadaju u redovitu aktivnost crkvenih struktura.“

 Objavljeno u Nacionalu br. 666, 2008-08-19

Autor:Robert Bajruši

Political report

Posljednje biskupsko upozorenje Ivi

 

Sanaderu

 

 http://www.nacional.hr/clanak/48060/posljednje-biskupsko-upozorenje-ivi-sanaderu

 Katolička crkva isprovocirana je time što nije uspjela potpuno utjecati na formuliranje dvaju zakona

Premijer Sanader i potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor isprovocirali su kardinala Bozanića donošenjem Antidiskriminacijskog zakonaU posljednje vrijeme bilo je previše čudnih odluka, pa čak i poniženja u politici sadašnje vlade prema Crkvi. Vrhunac svega je donošenje Antidiskriminacijskog zakona, prije toga se odugovlačilo s odlukom o neradnoj nedjelji, a tu sigurno treba dodati česte kritike koje šalje Stipe Mesić, koji nas napada sa sasvim lijevih pozicija. Zbog toga je razumljiva naša homogenizacija i jedinstveni nastup biskupa Josipa Bozanića, Marina Srakića i Marina Barišića, koji su na blagdan Velike Gospe jasno upozorili ovdašnje političare da je njihovo ponašanje neprihvatljivo.

Naša razočaranost je tolika da smo vrlo blizu odluke da na idućim izborima ni na koji način ne podupremo nijednu stranku”, ispričao je prošle nedjelje u razgovoru za Nacional jedan od vodećih predstavnika Katoličke crkve. Riječ je o velikodostojniku čija su razmišljanja nedvojbeno službena stajališta Katoličke crkve. Dodatni dokaz pružili su i istupi trojice biskupa, koji su u svojim propovijedima na Veliku Gospu eksplicitno kritizirali državnu politiku. Pritom su izbjegli izravno napasti HDZ i vladu Ive Sanadera, ali bilo je očito da se ovaj put propovijedi odnose upravo na vlast. Iznimka je bio kardinal Josip Bozanić, čiji je napad usmjeren na Mesića i njegova upozorenja zbog upletanja svećenstva u političke događaje.

“Često nas prozivaju da se Crkva previše miješa u politiku. Želim jasno naglasiti da smo to u raznim vremenima imali prilike čuti bezbroj puta, ali kako bi bi bilo jasnije o čemu je riječ, ističem da upravo oni, koji nam predbacuju tzv. miješanje u politiku, Crkvu guraju u politiku i gotovo sve što se tiče crkvenog života politiziraju za svoje interese”, bio je oštar Bozanić.

Za razliku od njega, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije Marin Srakić kritizirao je donošenje Antidiskriminacijskog zakona, ali i navijestio značajne rezerve prema Europskoj Uniji. Uzme li se u obzir da su biskupi, umjesto proeuropski orijentiranog Bozanića, za svog predsjednika izabrali Srakića, to ,uvelike pokazuje orijentaciju Crkve: “Molimo za našu domovinu, za one koje je vode da ozbiljno shvate kako jedan narod nema budućnosti bez zdravih i uspješnih brakova i sretnih obitelji.

Molimo da u ime odgovornosti prema svome narodu pri glasovanju između Europe i obitelji glasuju za obitelj, jer Europa bez obitelji iščezava, propada i nestaje”, glasilo je upozorenje Marina Srakića. Gotovo na isti način reagirao je još jedan pripadnik konzervativne struje, splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić: “Zaobilaženjem običajnih načela i etičkih zasada ne čini se samo nešto loše, nego i nešto vrlo opasno. Otvara se Pandorina kutija mnogih nevolja za budućnost hrvatskog naroda”, rekao je Barišić.


Tarcisio Bertone, državni tajnik Vatikana, u rujnu će doći u Hrvatsku i pokušati popraviti odnose Crkve i VladePremda unutar Katoličke crkve uvjeravaju da, osim u pojedinačnim slučajevima, kler podupire ulazak Hrvatske u EU, situacija je bitno drukčija. Kad je prije nekoliko godina Bozanić u propovijedi eksplicitno podržao pristup EU, a zatim i lobirao kod Romana Prodija, naišao je na snažan otpor unutar Biskupske konferencije. Biskupi običavaju javno tvrditi da među njima ne postoje razlike oko ključnih tema, no upravo je Europska Unija bila snažna razdjelnica i izazivala podjele.

Nasuprot zagrebačkom nadbiskupu tada su se našli biskupi Marin Barišić, Mile Bogović i Želimir Puljić, kao i velik dio svećenstva. Nacionalov sugovornik, blizak Bozaniću, relativizira te događaje i smatra da takve podjele nisu ništa neuobičajeno, nego da odražavaju situaciju u Hrvatskoj: “Ako sve ankete pokazuju da je gotovo pola stanovništva skeptično prema Europskoj Uniji, zašto nekoga iznenađuje kad su neki biskupi također sumnjičavi?”

Ali kad se radi o odnosima s državom, i ovaj svećenik smatra kako Crkvu žele maknuti iz odlučivanja, a takve inicijative ocjenjuje kao neprihvatljive. Posebnu averziju izazvalo je donošenje Zakona o suzbijanju diskriminacije, koji može dovesti do izmjena obiteljskog zakonodavstva i legalizacije homoseksualnih brakova. Potpuno je razumljivo da u sadašnjim političkim okolnostima ni jedna relevantna stranka neće zagovarati takvo rješenje, ponajprije upravo zbog straha od sukoba s Katoličkom crkvom. HDZ ionako zna da su crkveni krugovi svjesni da im je Sanader jedini ozbiljan politički saveznik, dok unutar SDP-a također ne postoji konsenzus o otvaranju te teme.

To pokazuje kako crkvena ljutnja nije isprovocirana prijetnjom legalizacije istospolnih brakova, nego zato što je u posljednjih godinu dana ovo drugi važan zakon na koji nisu uspjeli potpuno utjecati. Drugi takav primjer je – katastrofalno loš – Zakon o trgovini, koji je stupio na snagu u jeku turističke sezone i izazvao niz protesta među poduzetnicima, ali i potrošačima. Sada se raspravlja o nelogičnoj odredbi koja zabranjuje rad trgovina poslije 21 sat, no kudikamo veće implikacije izazvat će uvođenje neradne nedjelje, koje stupa na snagu za 40-tak dana.

Na prvi pogled, Katolička crkva može biti zadovoljna, jer je napokon prihvaćen njen zahtjev za neradnom nedjeljom, ali na Kaptolu dobro znaju da unutar Vlade postoje golemi strahovi od negativnih financijskih posljedica Zakona o trgovini.

Josip Bozanić ne želi više trpjeti česte kritike predsjednika Stjepana MesićaZabrana nedjeljnog rada, osim za božićne blagdane i ljeti, bitno će osiromašiti državni proračun, ali i dovesti do otpuštanja dijela zaposlenih u trgovačkom sektoru. Dodaju li se tome i negativni ekonomski trendovi, usporavanje gospodarskog rasta i najveća inflacija u posljednjih 15 godina, postaje razumljiva skepsa koju taj zakon izaziva kod Sanaderovih bliskih suradnika. Zato nikoga ne treba iznenaditi ako i neradna nedjelja ponovno postane upitna, a to je nešto što Crkva ne smije dopustiti. Takav rasplet ozbiljno bi ugrozio njen utjecaj na političke tokove i zato su biskupi na blagdan Velike Gospe odlučili oštro istupati prema vlasti.

U crkvenim krugovima očekuju da stanje popravi Tarcisio Bertone, državni tajnik Svete Stolice koji će sredinom rujna u Zagrebu blagosloviti Hrvatsko katoličko sveučilište. Bertone je jedan od najbližih suradnika pape Benedikta XVI. i njegov posjet ima i važne političke konotacije. Uz obilježavanje desete godišnjice beatifikacije Alojzija Stepinca (koje će trajati punih tjedan dana), Bertone će se susresti i s predstavnicima državnog vrha.

Prema informacijama iz Katoličke crkve, Sanader može očekivati zahtjev da ubuduće ne zaobilazi biskupska stajališta i ispuni obećanja o neradnoj nedjelji, ali i kad riječ o nacrtu novog Zakona o umjetnoj oplodnji. Crkva je spremna žestoko reagirati usvoje li se zahtjevi liberalnih krugova, koje su nedavno promovirali i pojedini SDP-ovi zastupnici, i ova tema za najveću vjersku zajednicu ima podjednak značaj kao i Antidiskriminacijski zakon.

Bez šanse protiv Jezerinca

Nacionalov sugovornik tvrdi da nema izgleda za uspjeh Mesićeva zahtjeva Vatikanu da obuzda vojnog ordinarija Josipa Jezerinca. Po njegovu mišljenju, Jezerinac je proglašen svojevrsnim dežurnim krivcem i osobom koja simbolizira sve crkvene negativnosti, ali nema šansi da bude smijenjen. “Vatikan bi se odlučio na takav potez samo kad bi postojali dokazi da je on nemoralan ili, recimo, umiješan u pedofilski skandal, a o tome nema ni govora. Da se razumijemo, biskup Jezerinac nema nikakav utjecaj na ostale biskupe, i oni ga smatraju prilično slabim teologom, čija je jedina dobra osobina duboka pobožnost. Ali on nije učinio ništa što bi ga bitno kompromitiralo i vjerujemo da će predsjednik Mesić poslušati svoje savjetnike i odustati od pogrešne odluke da uvlači Vatikan u svoj sukob s Jezerincem”, smatraju na Kaptolu.“

    Svećenička kasta. Zašto uopće treba postojati? Isus nije bio svećenik. Tisućljeća ljudske gluposti. U biskupe se ugledaju i rade isto.

Etnolog je 30.10.2009. objavio tekst pod naslovom:

DOBRO JUTRO, SVEĆENICI!

„Ljudska je glupost, to svi znamo, ogromna. A svećenička glupost, drskost, možda i neobrazovanost, a svakako licemjerje – nemjerljivi su.  Na nedavnom sastanku svećenika istočnog dekanata Osijeka održanom u Aljmašu, 30-tak osječkih svećenika složili su proglas upućen, kako stoji u priopćenju, prvenstveno roditeljima, školama i vrtićima. Oni koji su roditelje, škole i vrtiće učinili žrtvama vlastitog praznovjerja i poganštine, panično upozoravaju kako se bliži datum koji prijeti “pravim kršćanima” da ih uvede u zabludu prakticiranja poganstva koja šteti vjeri. Riječ je o proslavi Noći vještica (eng. Halloween) 31.10.“

Nastavak na http://etnolog.bloger.hr/post/dobro-jutro-svecenici/1868501.aspx

 RASKOL KAO ZNAK VREMENA

    Razlog raskola unutar biskupske kaste, iz kojeg proizlazi i poučak za ravnanje pučanstvu, dobro je opisan u ulomku na strani 119. knjige Petra Mamića, pod naslovom NAJVEĆA TAJNA ZAGREBAČKOG KAPTOLA, Hrvatski Da Vincijev kod u izdanju Nove knjige Rast, Zagreb,veljača 2009.godine:

http://www.petarmamic.com/

„Najveći dio obreda, rituala, rječnika, propisa, ovoga što danas postoji u Katoličkoj crkvi jednostavno je preuzeto direktno iz židovstva, a dodatno je učvršćeno preuzimanjem kodeksa ponašanja rimskih careva i njihovog dvora, tako je papa poput rimskog cara postao pontifex, hramovi rimskih božanstava postaju kršćanske crkve, što stvarnih što umišljenih svetaca, i da ne nabrajam dalje, primjera je bezbroj.

Što se tiče svećenstva, to je kasta i grupa ljudi, više ili manje brojna koja je postojala u gotovo svim zajednicama i kulturama, na svim kontinentima i u gotovo svim područjima gdje ljudi žive, počevši od Sumera i Babilona pa nadalje. Svi ti vračevi, žreci, šamani, druidi, svećenici imaju svoje mitove, obrede i priče, te objašnjenja, i kultne inicijacijske obrede kojim objašnjavaju, svaki na svoj način, za življenja svakog čovjeka, ZNAČAJNE TOČKE POPUT ROĐENJA, PUNOLJETNOSTI, BOLESTI, SMRTI, TE PITANJA SMISLA ŽIVOTA, TUMAČE, i pokušavaju posadašnjiti pomoću simbola….

…Slušajte što vam govore, ali nemojte se ravnati prema njihovim djelima jer govore, a ne čine. Vežu i ljudima na pleća tovare teška bremena, a sami ni da bi ih prstom makli. Sva svoja djela čine da ih ljudi vide. Stalno donose nove proppise. Vole pročelja na gozbama, prva sjedala, pozdrave na trgovima i da ih ljudi zovu „Učitelji vjere“, „Patri“, „Očevi“, „Velečasni“, „Uzoriti“. Sami ne žele ući u Kraljevstvo nebesko, a ne daju ni drugima da uđu….

…Nikoga i ništa ne treba čekati, a na hijerarhiju Crkve i njene strukture ne treba se obazirati, upravo kao Isus na onodobne suvremenike današnje, tzv. Njegove Crkve…

…A onaj treći dio o proroku?

To je zapravo zadnji, ali i ključni element koji ovoj poruci daje nadu. Nadu da nismo ostavljeni i prepušteni. Isus nas voli, i šalje nam onoga koji će nam pokazati svu ljubav njegova srca.

Prorok je sam samcat jači od svih struktura i hramova zajedno, jer nosi Božju silu i moć kojoj se ništa ne može oduprijeti…“

 

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s