Crkveni porez

Nacional.hr

17.09.2009. / 09:08

Autor: Hrvoje Šimičević

Crkveni porez: Bez Tuđmanovog testamenta kler bi dobivao deset puta manje

 http://www.nacional.hr/clanak/67095/mesicev-crkveni-porez-bez-tudmanovog-testamenta-kler-bi-dobivao-deset-puta-manje

Uz niz zanimljivosti koje bi se zasigurno pojavile kada bi došlo do zaokreta u monetarnom odnosu države prema crkvi, takva bi metoda prvenstveno razgolila jedno elementarno pitanje: Koliko, zapravo, ima katolika u Hrvatskoj koji vjeruju svjetovnoj instituciji ove ‘naše’, matične crkve, te da li je njihova vjera dovoljno snažna da tu istu crkvu dobrovoljno uzdržavaju.

Višemjesečni verbalni sukob između predsjednika Stjepana Mesića i Katoličke crkve u Hrvata, kojeg je više manje nosila Mesićeva taština naspram prokušanih metoda crkvenog demoniziranja protivnika i jeftinog politikanstva, dobio je ovih dana sasma konkretan povod za raspravu u javnosti. Naime, predsjednik Mesić je preko medija predložio da Katolička crkva uvede crkveni porez i financira se samo iz džepova vjernika, a službena reakcija crkve je zasad izostala. Ono o čemu priča Mesić, za sada nije bila realnost u državi, a vjerojatno će proći još neko vrijeme da se uopće takva ideja uzme u obzir.

Naime, više manje je poznato da je bivši predsjednik Franjo Tuđman tijekom 90-ih potpisao ugovor sa Svetom Stolicom, temeljem kojega je država svake godine crkvi primorana davati izdašan iznos iz proračuna. Primjera radi, ove je godine, u vremenima recesije i sveopće štednje po pitanju državnih rashoda, katolička crkva dobila lijepih 283 milijuna kuna. Iako će vlastodršci ove klerikalne institucije imati naknadno opravdanje za svoje socijalno poslanje kada tvrde da su se odrekli 50 milijuna kuna zbog same situacije, prije je istina da su se odlučili sami rezati troškove, pošto bi ih država na to svejedno prisilila. No, ovih 50-ak milijuna ponajmanje su bitni u cjelokupnoj priči.

Ta svotica tek svjedoči o licemjerju zajednice koja stoluje na Kaptolu, a ekstremni pokazatelj toga istog licemjerja jest njihovo tumačenje klauzule u ugovoru koja omogućava državi da ga po dogovoru s drugom stranom mijenja u slučaju da su se ekonomske i ine okolnosti promijenile. Crkveni su glasnogovornici nedavno ustvrdili kako se za trenutačnu situaciju to ne može kazati. No, kako rekosmo, to u ovoj priči nije nimalo bitno. Ovdje se naime radi prvenstveno o tome da su svi građani ove države – a temeljem posljednjeg Tuđmanovog ‘testamenta’ državi Hrvatskoj – dužni davati novce za jednu od najbogatijih institucija u državi, bez obzira na vjersku ispovijest ili nedostatak iste.

Ne treba previše objašnjavati kako je Crkvi u ključnom interesu da po svome prokušanom konzervativnom refleksu održi postojeće stanje. Financije u tome slučaju nisu iznimka, posebice zbog mogućnosti iznimno nepovoljnog godišnjeg salda u crkvenoj kesi, koji bi se mogao dogoditi, kada bi se crkva prestala financirati iz državnog proračuna. Naime, crkveni porezi o kojima je Mesić pričao, provode se u Njemačkoj, Islandu, Finskoj, Danskoj, Švedskoj i Austriji. Prema njemačkom modelu, građani dobrovoljno davaju vjerskim institucijama osam ili devet posto prihoda, što je vjerojatno najveći postotak u Europi. Ali, on je dobrovoljan, odnosno nije obavezan. Uz to, svim crkvama u Europi zajedničko je da se one ne financiraju iz samo jednog izvora. U Italiji je aktualan ‘mandatni porez’, preko kojeg se za crkvu izdvaja po 0,8 posto prihoda. Na primjeru ove države, kao i u slučaju Španjolske, svaki građanin pojedinačno odlučuje hoće li taj novac završiti u Crkvi, ili ga on želi preusmjeriti za neke kulturne i druge potrebe.

Kada bi se promijenila dosadašnja rigidna praksa države Hrvatske da često zbog dnevno – političkih pobuda svake godine daje tolike novce katoličkoj crkvi i drugim vjerskim zajednicama (zajedno oko 400 milijuna kuna), izvjesno je da bi se crkveni oci mogli naći u znatno manje konfornoj situaciji, nego što su danas. Kada bi došlo do toga da građani samostalno odlučuju hoće li plaćati danak Crkvi, onda bi njihovi godišnji prihodi zasigurno bili i do nekoliko puta manji, ali bi došlo i do drugih poteškoća, prvenstveno onih kadrovske naravi. Naime, već se događalo u jednoj Njemačkoj da su ‘vjernici’ radije odlučili odstupiti iz vjerske zajednice nego plaćati popriličan iznos za održavanje iste.

Iluzorno je uopće pretpostaviti da bi velika većina građana u državi – bez obzira što je katolička vjera većinska vjeroispovijest – ipak pristala na porez od 9 posto. Ukoliko bi slijedili primjer jedne Španjolske gdje je izdatak 0,5 posto, te zatim pretpostavili da je većinsko stanovništo sa zaposlenjem voljno plaćati porez vjerskoj instituciji, katolička bi crkva u najboljem slučaju dobila 50-ak milijuna kuna godišnje. No, realnost je ipak nešto drugačija, pa je krajnje naivno kalkulirati pod pretpostavkom da će većina katolika u državi na to pristati. Kada bi se dakle lišili takove naivnosti, te realno iskalkulirali da je oko 20 – 30 posto radnih katolika voljno pristati da uzdržavaju crkvu, tada bi Kaptol i njegovi čelnici godišnje dobivali oko 10 – 20 milijuna kuna.

Ukoliko se prisjetimo da je dosadašnji godišnji prosjek koji država plaća oko 300 milijuna kuna, jasno je zašto se crkva toliko opire mogućim promjenama modela priskrbljivanja svjetovnog bogatstva. Uz niz zanimljivosti koje bi se zasigurno pojavile kada bi došlo do zaokreta u monetarnom odnosu države prema crkvi, takva bi metoda prvenstveno razgolila jedno elementarno pitanje: Koliko, zapravo, ima katolika u Hrvatskoj koji vjeruju svjetovnoj instituciji ove ‘naše’, matične crkve, te da li je njihova vjera dovoljno snažna da tu istu crkvu dobrovoljno uzdržavaju.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s