KATOLICIZAM – ORUŽJE ZA OBRANU OD EUROPE

Strahote Zapada

Ines Sabalić

21. kolovoza ’09.

Katolicizam koji služi kao oružje za obranu od Europe

Svećenici u Belgiji otvaraju crkve muslimanskoj imigrantskoj populaciji da ih sklone od nasilnog izbacivanja iz zemlje. Koliko bi hrvatskih svećenika učinilo isto?

Jednom godišnje u Bruxellesu se održi Europska biskupska konferencija, koju redovito pratim kao novinar i svaki put doživim kulturološki šok. Prijatelji, ako katolicizam doživljavate preko kaptolskog lista Glasa Koncila, preko biskupa koji citiraju Thompsona, onda ne možete uopće sebi predočiti kakav duh širi Katolička crkva u Europi.

http://globus.jutarnji.hr/komentari/ines-sabalic/katolicizam-koji-sluzi-kao-oruzje-za-obranu-od-europe1

 Na Europskoj biskupskoj konferenciji, barem oni biskupi i svećenici koji se preko novinara obraćaju javnosti, otvoreni su, obrazovani, široki, ljudi duboke osobne duhovnosti, a jednostavni, pristupačni, jasni, vrlo inteligentni. Ako slušate njih, i slušate ove kod nas, nameće se pitanje, je li to jedna te ista vjera? Jesmo li mi u istom stoljeću? Kako je moguće da jedan biskup štekće, u maniri Olivera Reeda, “Tko-se–to- boji-križa–u-javnim-prostorijama?” Je li on stvaran, ili glumi Olivera Reeda koji je bio specijaliziran za uloge svećenika iznutra razdiranih paklenim mukama političko-seksualne prirode u dekadentnim filmovima Kena Russella iz osamdesetih?

Je li to bio isti biskup koji citira primitivne stihove jednog kvaziustaškog pjevača te se razgaljuje na Thompsonovim koncertima u kojima, u scenskom izričaju, ima elemenata wikka sekte? Taj mač, što ga izdiže simbolički svehrvatski penis, pjevačeva nacionalno erotična poza, to vam je, u stvari, druidski kič, Stonehenge. Eto, čak i oni na braniku nacionalnog nisu uvijek svjesni subverzivnih upada popularne kulture u nacionalno tkivo. Kao hrvatski postkatolik, inzistiram da mi dijete, kad je ovdje, na blagdane ode u crkvu.

Za Uskrs je bila šokirana: svećenik je u propovijedi isticao kako nikada nije bilo takvog zločina u povijesti kao što je bila Francuska revolucija, a usput je napao i engleske ateiste. Moja kći je naviknuta da u Belgiji na satu vjeronauka raspravlja, između ostalog, o gay usvojenjima, a vjeroučitelj ih je, na primjerima, uputio i na feminističku interpretaciju Biblije. Vjera je tamo na onoj razini debate na kojoj je i društvo. Svećenici u Belgiji otvaraju crkve muslimanskoj imigrantskoj populaciji da ih sklone od nasilnog izbacivanja iz zemlje, a pitam se koliko bi se hrvatskih svećenika tako nešto usudilo učiniti. U nekoliko od tih crkava, za vrijeme, ponekad višemjesečnog boravka te, na sve načine izgubljene imigrantske generacije, došlo je do neugodnih scena, kao što su inzistiranje da se pokrije raspelo, kipovi svetaca ili sam oltar: Imigranti nisu bili na tom nivou kulture, ako želite, da shvate kontekst tog postupka, neki nisu ni shvatili da im je pruženo utočište. Međutim, u Belgiji zbog toga nitko nije prolazio kroz bolnu identitetsku krizu, niti je mislio da se udara na same temelje njihova bitka.

Ovdje je dosta da Stipe Mesić izbaci provokaciju o križu u javnim prostorima, pa da se hrvatsko svećenstvo osjeti poljuljano u svom nacionalnom identietu. To je baš bizarno. Ukratko, kad svećenici nedjeljom i blagdanom otvore svoje svete knjige, vidi se da ovdje i ondje, crkvena hijerarhija u Zapadnoj Europi i u Hrvatskoj, nije na istoj stranici. To nije isti kulturni krug: Hrvatska je baš jako zaostala, u onome u čemu se uvijek hvalila da je kvalificira kao bolju od susjeda: u svom katolicizmu. Nekada je, putem svoje vjere, po tome baš bila Europa.

Pripadanje jednom istom krugu, omogućavalo je komunikaciju i razumijevanje različitog, a danas je obratno. Kreveljenje oko Gotovine, licemjerno prokazivački ton Glasa Koncila, obožavanje Thompsonova mača i drugo, upućuje da se kopa obrambeni jarak prema Europi, odnosno da se katolicizam koristi kao oružje kojim se brani od Europe. Konkretno, ono služi za odbacivanje onog što zovemo “europske vrijednosti”, kao što su sekularna država, vladavina prava, tolerancija prema drugome.

Kroz takvo predstavljanje vjere oni žele promijeniti hrvatski identitet u posve neeuropski. Normalno da ne očekujemo od Crkve zalaganje za abortus, gay brakove, i očekujemo da želi zadržati križeve, ili velike financijske potpore, valjda koliko se daje i brodogradilištima, nije sporno, to su njihove linije obrane. Nažalost, kao što je toliko toga u Hrvatskoj propalo, od proizvodnje, medijske kulture, obrazovanja, tako se srozala i crkvena elita.

To više nisu ljudi većih intelektualnih dosega, kao što su bili Turčinović ili Šagi Bunić, nego, tako, oni kojima je domet Thompsonovo toptanje.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s