Kriza sustava trese Crkvu II

Glas Koncila 10.06.09. pri (općava):

Priopćenje s europskog susreta biskupa zaduženih za socijalna pitanja

Ekonomsko-financijska kriza

„Drugi dio radova bio je usredotočen na sadašnju ekonomsko-financijsku krizu. U temu je ponovno uveo novi tajnik vatikanskog dikasterija mons. Crepaldi koji je prikazao sadržaje note toga Papinskog vijeća Novi međunarodni financijski sporazum.
Kriza pokazuje da se ekonomija ne zna održati sama od sebe, bez potpore sustava referentnih vrijednosti koja ju nadilazi. Društveni nauk Crkve nije moralizam niti niz etičkih želja ili konkretnih nada vezanih uz društvenu ili ekonomsku zbilju, kao što ga mnogi, čini se, shvaćaju. Prema mons. Crepaldiju, “društveni nauk Crkve je plod susreta svjetla kršćanske vjere s djelovanjem razuma”. U ovom kriznom vremenu, stoga, nema mjesta nikakvom antropološkom pesimizmu, “već nas mora voditi realizam nade”.
Ta nada može postati prilika da se odgovorno vratimo putu razvoja. “Kriza nas obvezuje da razmišljamo i stvaramo nove planove, da si postavimo nova pravila i pronađemo nove oblike djelovanja, da smjeramo k pozitivnim iskustvima i odbacimo negativna. Kriza je prilika za razlučivanje i nova planiranja”, istaknuo je tajnik vatikanskog dikasterija.
U ovom povlaštenom trenutku za ponovno razmišljanje o ekonomiji nužno je voditi računa o potrebama siromašnih. Kriza je konkretno ukazala na jednu opasnost: da se prestanu izdvajati, ionako oskudna, financijska sredstva za razvoj. Mnoge zemlje nisu izvršile preuzetu obvezu da će izdvojiti 0,7 svoga BDP-a u tu svrhu. Za mons. Crepaldija je nužno “ispuniti preuzete obveze i u kotač zamašnjak razvoja ubrizgati ono povjerenje koje najsiromašnije zemlje, najvećim dijelom afričke, apsolutno trebaju”.

Predsjednik udruženja Compagnia delle Opere Bernard Scholz istaknuo je, pak, kako “ovoj krizi ne treba pristupati ni s pesimizmom ni s optimizmom, a ni s ravnodušnošću ili srditošću, nego s realizmom kojim ćemo pokušati shvatiti što se doista dogodilo, što možemo naučiti i što je, dakle, moguće promijeniti da bi se pronašlo nove ekonomske i društvene uvjete za održavanje ‘dobrog života’. Taj zauzeti realizam je također oblik solidarnosti s onima koji, u ovome trenutku, loše stoje zbog te krize”. Scholz je ukazao na tri pravca djelovanja Crkve: nužnost da se ponovno otkrije vrijednost rada; promicanje društvene uloge poduzeća i nužnost da se ponovno predloži načelo supsidijarnosti.
Nakon tih izlaganja sudionici su uzeli u razmatranje pojedine teme, vezane uz aktualnu situaciju, kao što su rast nezaposlenosti u Europi, društvena previranja, “kriza” mirovinskih sustava i migracije.
Nezaposlenost je jedna od najvidljivijih i najtežih posljedica krize. Riječ je o problemu koji u nekim zemljama poprima sve dramatičnije razmjere, pogađa veoma veliki broj osoba te mu Crkva treba posvetiti posebnu pozornost zbog teških posljedica koje ono ima po pojedince, obitelji i društvo u cjelini.
Za mons. Juan Jose Omella Omella “trenutačna je kriza jasno ukazala na antropološko rasulo do kojeg dolazi kada poradi stjecanja ekonomskog probitka osoba prestane biti temeljno uporište rada i poduzetništva”.
Putem niza svjedočanstava sudionici su upoznati s nekim pojedinačnim situacijama u Europi. Prije svega, predstavnik iz Rumunjske mons. Jenö Schönberger izrazio je zabrinutost zbog “društveno zapuštene” djece uslijed velikog iseljavanja roditelja u druge europske zemlje; zatim mađarskog biskupa Mihaly Mayera koji je izrazio zabrinutost zbog sve većeg broja ljudi koji žive isključivo od pomoći države. U Mađarskoj, kao i u mnogim drugim zemljama bivšeg sovjetskog bloka, sustavi mirovinskih fondova, sustavi socijalne i zdravstvene pomoći, prolaze kroz velike teškoće. Na kraju je mons. Michel Dubost iznio primjer pučke četvrti u predgrađu Grignyja, koja je veoma siromašna i multietnička (u četvrti žive predstavnici 63 naroda), u kojem je nedavno došlo do socijalnih nemira, a u kojima je Crkva shvatila da je njezina uloga da bude prisutna, da prati i pomaže siromašne putem kulturnog rada.
Uz molitvu i slavljenje euharistije susret je protekao u ozračju prijateljstva i bratske suradnje što su razlozi nade za buduću suradnju na području socijalnog nauka Crkve u Europi.”

Crkva žali, upućuje, komentira, nema etičke želje ali ima želje da se ponovno vrijednost rada shvati (papa je rekao da ne treba puno raditi jer to opterećuje čak i njegovu dušu), kardinali se sastaju, brinu, države trebaju, rasulo je na vidiku, ekonomija se ne zna održati sama od sebe (bez pomoći i savjeta crkvenih stručnjaka koji su i doveli tu istu ekonomiju u slijepu ulicu), nezaposleni će se pobrinuti sami za sebe, pomoć niotkuda stiže, radom će se riješiti sve, novi temelji su na vidiku, CRKVA SA STRANE ČEKA RAZVOJ DOGAĐAJA kako bi mogla nastaviti komentirati – u prethodna smo dva teksta KRIZA SUSTAVA TRESE CRKVU upozorili što se događa i što će se dogoditi. ZAKLJUČAK – NIŠTA! SVI TREBAJU NEŠTO (CRKVA NE ZNA ŠTO, IAKO JE PAPA NEPOGREŠIV).

Sve ostaje po starom. Sastanak biskupa ima drugu dimenziju: potrošena su nova sredstva za organizaciju skupa (poreznih obveznika op.a.), nezaposleni su i dalje nezaposleni, države muku muče s nelikvidnošću, novac se i dalje štampa za prividno kupovanje vremena zbog nadolazećeg sveopćeg bankrota. Crkvene riznice su pune. S tim sredstvima se ne može ništa jer su – nelikvidna. Treba ih još oploditi da ih ima više.Za još jedan sastanak na istu temu – zabrinutost biskupa raste. Narod ne puni kasu Crkve predviđenom dinamikom.

Radio Vatikan i Internet portal Križ života 09.06.09. objavljuju:

SEKULARIZACIJA U KANADI

Crkve postaju kazališta i restorani

„Sekularizacija i sve slabije prakticiranje vjere u kanadskoj pokrajini Quebec, radikalno mijenjaju lice te pokrajine koja je nekada smatrana kolijevkom Katoličke crkve u Kanadi. Među najizrazitijim znakovima tih promjena, osim zatvaranja brojnih župa, jest i prodaja njihovih crkvi, zajedno s cjelokupnim namještajem, od kojih neke imaju vrlo veliku povijesnu vrijednost.

Kako izvješćuje kanadska katolička radio postaja “Radio Ville Marie“, danas se na ulicama brojnih gradova te pokrajine mogu vidjeti natpisi “Crkva na prodaju“, ili naići na nekadašnje crkve pretvorene u javne prostore ili stanove.

Primjerice, Montrealska nadbiskupija u posljednjih deset godina prodala je oko tridesetak crkvi, što je 10 posto njezine nepokretne imovine. U Sherbrookeu je pak jedna crkva pretvorena u restoran, jedna u kazalište, a jedna u gimnastičku dvoranu. Ima i crkvi koje su pretvorene u biblioteke.

Razlozi koji biskupije primoravaju na prodaju crkvi jest drastični pad vjernika i nedostatak financijskih sredstava za njihovo održavanje. Danas je u toj kanadskoj pokrajini samo 5 posto praktičnih vjernika, nasuprot 80 posto koliko ih je bilo 60-ih godina prošlog stoljeća.

Početak sekularizacije društva u Quebecu bio je u godinama takozvane “Mirne revolucije“, ali se naglo ubrzala nakon 2000. godine.“

Materijalni standard biskupa pada, a punomoć za duhovni standard nikad nisu imali. Malo je to sve skupa nezgodno. Kako sada reći napaćenom narodu da prionu više radu da bi napunili kase državi i time i Crkvi? Sveti otac ne zna zašto je izabran za papu, pa sukladno tome ne zna što da savjetuje napaćenim biskupima – nije jednostavno obdržati pučanstvo u stanju sljepila.

Poruka biskupima: Radom se pomaže bližnjem i povratom onoga što je dobiveno iz državnih proračuna bez toga istoga rada.
Kristov nauk obvezuje sve na odgovornost prema cijeloj zajednici, jer je sve u svemu sadržano i nitko nema punomoć da drugoga sudi i savjetuje dok prvo ne preispita samoga sebe u svjetlu: POGLEDAJ BALVAN U SVOME OKU PA SE ONDA POBRINI ZA TRUN U OKU BLIŽNJEGA SVOGA.
Po djelima ćete ih poznati – naučio sam to davno upravo u crkvi od kamena. Pravi kamen temeljac čini istinito Kristovo učenje i nitko nema punomoć da živi na račun drugoga. Ovo bi bila prava poruka biskupska poruka bez mitri.

Još jednom:

„Uz molitvu i slavljenje euharistije susret je protekao u ozračju prijateljstva i bratske suradnje što su razlozi nade za buduću suradnju na području socijalnog nauka Crkve u Europi.”

Ozračje krize se očito tiče samo onih koji pošteno rade i mole.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s