Marijana Badjun: Financiranje crkve u Hrvatskoj: trebaju li nam crkveni porezi?

Sažetak
popeO problemu financiranja crkve malo je pisano, čak se može reći da nijedna crkvena djelatnost nije toliko zapostavljena koliko je to njeno ekonomsko djelovanje, što još više vrijedi za stanje u Hrvatskoj. Ovaj članak pisan je s namjerom da se upozna problematika financiranja crkve, naročito crkvenih poreza, i osobitosti crkve u Hrvatskoj, kako bi se mogao donijeti zaključak o tome, jesu li crkveni porezi u Hrvatskoj trenutno prihvatljivi. U radu su dane značajke crkvenih poreza, njihova usporedba s nekim državama te obilježja crkve u Hrvatskoj, s naglaskom na povijesni prikaz njenog financiranja. Na kraju se “teorija” crkvenih poreza pokušava postaviti u hrvatski kontekst, a sve stoga da bi se razmotrilo to područje i upozorilo na neka pitanja o kojima bi se u budućnosti trebalo voditi računa.

Ugledni teolog Bono Šagi napisao je (Šagi, 1999): “Kako sada stvari stoje u Hrvatskoj, Crkva će najbolje očitovati svoje autentično lice ako pokaže da joj nije do nekadašnjeg vanjskog sjaja i materijalne moći, da je radije siromašna ali slobodna u slobodnom društvu koje poštuje svakog pojedinca, da je osjetljiva za socijalni moral, socijalnu pravdu, za solidarnost sa svima koji trpe bilo koju nepravdu, da je prije svega na strani siromaha i onih koji su poniženi aktualnom tranzicijom.”
Crkveni porezi za sada nisu rješenje, pa makar samo zbog navedenog u prethodnoj rečenici.

Ključne riječi: financiranje crkve, crkveni porezi.

[nastavi čitati…]

Crkva i država

Izlaganje na Regionalnom skupu u Zagrebu, Novinarski dom 19.05.

Nenad Prokić,

dramski pisac i univerzitetski profesor u Beogradu

ProkićI crkva i država su produkti jedne iste urodjene, a zatim i licemerno organizovane ljudske agresivnosti i bezgranične sebičnosti. Metode su im slične, načini su im isti. Isusova vera u njegovim pričama i poslovicama je nešto zbog čega to učenje bespogovorno zaslužuje da ga uskladimo sa svojim postupcima, u čemu smo najčešće neuspešni, ja pogotovo. Ali, kada je jedan od najvećih hrišćanskih misionara ikad, Sv. Pavle – teolog koji je napisao većinu knjiga i poslanica Novog zaveta – „preumio” iz Savla u Pavla na putu za Damask i napravio od hrišćanske vere organizovanu religiju, doktrinu, organizaciju, odnosno crkvu – on je univerzalizovao čoveka i veru na takav način da to može da bude sasvim prihvatljivo samo za leve neznalice – trockiste, pristalice permanentne i univerzalne revolucije proletera.

[nastavi čitati…]

Regionalni skup

David – Udruga građana za zaštitu ljudskih prava

Ženska mreža Hrvatske

organiziraju

Regionalni skup

Novinarski dom, Zagreb

Perkovčeva 2.

četvrtak, 19.05.2016 – u 17 sati

Tema:

Vjerski udar na ljudska prava i slobode

Kuda vodi eskalacija i diskriminacija vjerskog radikalizma?

Sudjeluju:

Ranka Ivelja, novinarka lista Ljubljanskog Dnevnika,

Nenad Prokić , dramski pisac i univerzitetski profesor u Beogradu

Marijana Bijelić, dr. znanosti, docentica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Udruga Protagora

Slavko Kulić, doktor društvenih znanosti (emeritus), Zagreb

Marjan Hajnal , magistar političkih nauka, arheolog, pisac, humanista, Sarajevo, živi u Izraelu

Bojana Genov, koordinatorica ženske mreže Hrvatske

Dušan Mijić, predavač u području nevladinih organizacija, potpredsjednik Liberalno demokratske partije, Novi Sad

Karlo Dražić, predstavnik Plenuma Filozofskog fakulteta, Zagreb

Boris Stanojević, predsjednik Udruge David, Zagreb

 

Moderator skupa:

Tin Puljić, student, Fakultet političkih nauka, Zagreb

Boris Stanojević, predsjednik Udruge David

Religijske zajednice i princip sekularnosti – afirmacija ili negacija vjere?

Autor 11.4.2016. u 07:56

Religijske zajednice i princip sekularnosti – afirmacija ili negacija vjere?

Izvor: http://www.tacno.net/naslovnica/religijske-zajednice-i-princip-sekularnosti-afirmacija-ili-negacija-vjere/
Sekularna država nije antiteistička ni antireligijska država, ali mora sačuvati svoju neutralnost u odnosu prema svima, a sačuvat će ju čuvajući nepovredivost temeljnih ljudskih prava, prije svega i prvenstveno – individualnih ljudskih prava i prava manjina.

Piše: Drago Bojić

Odluka Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) o zabrani isticanja vjerskih obilježja u pravosudnim institucijama BiH izazvala je i izaziva različite reakcije i interpretacije. Ona je u bosansko-hercegovačkoj javnosti shvaćena prvenstveno kao zabrana nošenja hidžaba, što je za veliki dio muslimanske populacije neprihvatljivo jer se nošenje hidžaba shvaća kao vjerska obaveza, a neprihvatljiva je i za dio civilnog sektora jer u tome vide povredu temeljnih ljudskih prava, u ovom konkretnom slučaju prava žene. Zabrana nošenja hidžaba u javnim institucijama slične reakcije izaziva i u zapadnoeuropskim zemljama i pokazuje da o značenju, ulozi i mjestu hidžaba ne postoji konsenzus ni unutar islamskih zajednica ni između tih zajednica i sekularne države. [nastavi čitati…]

Križevi

 

Europski sud za ljudska prava

Predmet Lautsi protiv Italije pokrenut je pred Europskim sudom za ljudska

prava povodom zahtjeva gospođe Lautsi koji je podnijela u svoje ime, ali

i u ime svoja dva djeteta koja pohađaju državnu školu u Italiji. Podnosi- teljica zahtjeva tvrdila je da je obvezno izlaganje raspela u učionicama

protivno njezinu pravu da odgaja djecu u skladu sa svojim uvjerenjima

zajamčenom čl. 2. Protokola br. 1 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava

i temeljnih sloboda (Konvencija) te pravu njezine djece na slobodu vjero- ispovijedi zajamčenom čl. 9. Konvencije. Presuda kojom je zahtjev jed- noglasno usvojen donesena je 3. studenoga 2009., međutim nije postala

pravomoćna. Italija je, temeljem čl. 43/1. Konvencije, podnijela zahtjev za

podnošenje slučaja Velikom vijeću budući da slučaj postavlja važno pita- nje koje utječe na tumačenje i primjenu Konvencije i njezinog Protokola

br. 1, a ujedno je i ozbiljan problem općeg značenja. Odbor od pet sudaca

Velikog vijeća prihvatio je 1. ožujka 2010. zahtjev Italije. Veliko vijeće

održat će raspravu u ovom predmetu 30. lipnja 2010. Budući da je riječ o

predmetu od interesa ne samo za Italiju već i za druge europske države,

presuda se prikazuje iako će o tom slučaju konačnu odluku donijeti tek

Veliko vijeće. [nastavi čitati…]